Rijeka, 4. listopada 2026.
4. listopada 2026. riječki Korzo još jednom pretvaramo u arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica! Prošetajte se do Korza i nedjeljno prijepodne provedite s našim znanstvenicama!
Na događanju će sudjelovati 12 znanstvenica s brojnih sastavnica Sveučilišta u Rijeci kao i nekoliko drugih hrvatskih znanstvenih institucija, koje će predstaviti svoj posao i zašto su se odlučile baviti znanošću.
Ovo je drugo izdanje Znanosti u prolazu u Rijeci! Pogledajte kako nam je bilo na prethodnom 2022. godine: https://znanostuprolazu.com.hr/rijeka-2022/
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora Rovinj
Morske šume Jadrana: zašto nestaju i možemo li ih vratiti?
Što se događa kada s morskog dna nestanu morske šume? Grade ih velike smeđe alge, stvarajući bogata staništa u kojima brojne vrste pronalaze hranu, zaklon i mjesto za razmnožavanje. Na zapadnoj obali Istre i u drugim dijelovima Jadrana njihova su se naselja povukla zbog zagrijavanja mora, degradacije staništa, pogoršanja kakvoće mora te pojačanog pritiska morskih ježinaca i drugih brstioca. U okviru projekta REFINE, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, istražujemo gdje su se naselja velikih smeđih algi zadržala, gdje su nestala i koji im uvjeti omogućuju opstanak. Pratimo njihovu rasprostranjenost, stanje, rast i razmnožavanje. Očuvana naselja služe nam kao prirodni laboratoriji. Nastojimo ih zaštititi, a pojedine alge koristiti za obnovu naselja na područjima s kojih su velike smeđe alge nestale. Mlade jedinke uzgajamo u laboratoriju i potom ih vraćamo u more, a testiramo i presađivanje odraslih jedinki. Publika će saznati možemo li morske šume vratiti u plitka staništa Jadrana iz kojih su nestale.
Dr. sc. Ljiljana Iveša znanstvena je savjetnica i voditeljica Laboratorija za ekologiju bentosa Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju. Istražuje ekologiju makroalgi i morskih cvjetnica, a terenskim radom i ronjenjem otkriva kako se njihove zajednice na morskom dnu mijenjaju pod utjecajem okolišnih promjena i ljudskih aktivnosti. Poslijedoktorsko usavršavanje provela je na Sveučilištu u Sydneyju, gdje je proučavala urbana priobalna staništa. Vodi nacionalne i međunarodne projekte te sudjeluje u stručnim istraživanjima. Autorica je i koautorica 47 znanstvenih radova, a rezultate svojega rada predstavila je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama. Znanje i iskustvo prenosi studentima prijediplomskog studija Znanost o moru Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, polaznicima doktorskog studija Oceanologije i mladim istraživačima koje mentorira. Posebno joj je važno da rezultati njezinih istraživanja pridonesu zaštiti i odgovornom upravljanju Jadranskim morem te da znanje o makroalgama približi široj javnosti.
Jadran-Galenski laboratorij d. d.
Znanost pod nosom: kako nastaje lijek?
Kad nam se začepi nos, posegnemo za sprejem i rijetko razmišljamo o znanosti koja stoji iza njegove male bočice. No kako od djelatne tvari nastaje gotov lijek? Zašto u njemu trebamo i druge sastojke? Kako znamo da će zadržati svoja svojstva do isteka roka valjanosti? Na primjeru poznatog spreja za nos Meralys HA zavirit ćemo u svijet razvoja lijekova i upoznati posao znanstvenika u farmaceutskoj industriji. Otkrit ćemo kako se odabiru i kombiniraju sastojci, što se ispituje u laboratoriju te zašto i mala promjena u sastavu može biti važna. Kroz primjere iz svakodnevnog laboratorijskog rada približit ćemo put od početne ideje do lijeka u ljekarni i pokazati koliko se istraživanja, provjera i timskog rada krije iza proizvoda koji nam stane na dlan.
Patrizia Janković Bevandić zaposlena je u odjelu Istraživanja i razvoja JGL-a, gdje se bavi predformulacijskim istraživanjima i razvojem analitičkih metoda za ispitivanje svojstava djelatnih tvari i farmaceutskih formulacija. Doktorirala je 2024. godine na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci, gdje je radila kao asistentica i poslijedoktorandica. Njezin znanstveni rad bio je usmjeren na dizajn i istraživanje kratkih peptida te njihovo povezivanje u nanostrukture koje mogu poticati kemijske reakcije. Istraživačko iskustvo stjecala je na međunarodnim boravcima i usavršavanjima u Barceloni, Lisabonu, Trstu, New Yorku i Brisbaneu. Autorica je i koautorica 8 znanstvenih radova, a rezultate svojih istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim skupovima. Danas iskustvo iz akademskih istraživanja primjenjuje u farmaceutskoj industriji, povezujući razumijevanje molekula i njihovih svojstava s praktičnim izazovima razvoja lijekova.
Sveučilište u Rijeci, Fakultet za logopediju
Što čitanje radi našem mozgu? Kako učimo čitati, kako mjerimo napredak i što kada čitanje ne ide po planu?
Pismenost je jedan od najvećih kulturnih izuma čovječanstva. Iako je čitanje danas toliko uobičajeno da ga gotovo i ne primjećujemo, naš mozak za njega nema unaprijed „rezervirano“ područje. Dok učimo čitati, mozak se mijenja, povezuje različite sustave i postupno razvija nove načine obrade pisanog jezika. Upravo zato čitanje nije samo vizualna vještina – uspješno čitanje uvelike se oslanja na jezične procese i povezivanje ortografskih, fonoloških i semantičkih informacija. Što se događa kada taj proces ne ide očekivanim putem? Zašto neka djeca, unatoč sustavnoj poduci, teško ovladavaju čitanjem i pisanjem? I, još važnije, kako možemo znati napreduje li dijete u čitanju? U predavanju ćemo zaviriti u mozak čitatelja i upoznati se s promjenama koje se događaju dok učimo čitati. Govorit ćemo o tome što nam istraživanja govore o razvoju čitanja i teškoćama koje se pritom mogu pojaviti, kako prepoznajemo napredak te zašto je važno razumjeti čitanje kao složen proces koji povezuje različite jezične i kognitivne sposobnosti.
Maja Kelić prodekanica je i nastavnica Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci. Njezin znanstveno-istraživački rad vezan je uz jezični razvoj i jezični poremećaj te ovladavanje čitanjem i poremećaj čitanja. U radu povezuje dugogodišnje kliničko iskustvo stečeno u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb te znanja stečena na interdisciplinarnom doktorskom studiju Jezik i kognitivna neuroznanost. Autorica je tridesetak znanstvenih i stručnih radova te dvaju priručnika za logopede, učitelje i roditelje – Ovladavanje čitanjem i Razumijevanje pročitanoga. Sudjelovala je u nekoliko domaćih i međunarodnih projekata, a trenutno je voditeljica projekta Morfonotaktički i neurokognitivni opis ovladavanja čitanjem kao preduvjet dinamičkog probira teškoća te voditeljica radnih paketa za Republiku Hrvatsku u međunarodnom projektu Maximising the benefits of intervention research to support language and communication in children koje vodi Sveučilište u Corku. Neumorno radi na pristupačnosti logopedskih usluga i povezivanju akademske zajednice i stanovništva. I neumorno čita.
Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Školjkaši kao čuvari mora i izvor novih rješenja
Morski školjkaši, poput dagnji, kamenica i kaneštrela, važan su dio morskih ekosustava, ali i značajan izvor hrane i gospodarska vrijednost za priobalne zajednice. Njihov život i zdravlje usko su povezani s uvjetima u morskom okolišu, zbog čega predstavljaju zanimljive organizme za praćenje promjena u moru. Onečišćivala, klimatske promjene te promjene temperature, saliniteta i dostupnosti kisika mogu utjecati na njihov rast, razmnožavanje, fiziološke procese i opće stanje organizma. Razumijevanje tih utjecaja važno je za očuvanje morskih ekosustava i održivo korištenje morskih resursa. Posebno zanimljiv aspekt predstavlja mogućnost ponovne uporabe ljuštura školjkaša koje nakon konzumacije u restoranima ili kao otpad iz uzgajališta često ostaju neiskorištene. Umjesto odlaganja, ljušture se mogu pretvoriti u vrijedan resurs i koristiti kao sirovina za razvoj betona i drugih održivih građevinskih materijala. Na taj se način povezuju istraživanje mora, zaštita okoliša, kružno gospodarstvo i inovacije.
Izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić znanstvenica je i sveučilišna profesorica na Fakultetu prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje se bavi istraživanjem mora i morskih beskralježnjaka. Poseban dio njezina znanstvenog rada usmjeren je na istraživanje školjkaša, osobito dagnji, kamenica i kaneštrela, ježinaca i rakova te proučavanje utjecaja onečišćivala, klimatskih promjena i drugih okolišnih čimbenika na njihov život, zdravlje i biološke procese. Sudjeluje u znanstvenim i međunarodnim projektima usmjerenima na očuvanje Jadranskog mora, održivo korištenje morskih resursa i razvoj inovativnih rješenja. Posebno istražuje mogućnosti primjene otpadnih ljuštura školjkaša u proizvodnji održivih građevinskih materijala, poput betona. Aktivno sudjeluje u obrazovanju i popularizaciji znanosti, osobito među mladima, nastojeći povezati znanstvena istraživanja sa stvarnim izazovima društva i okoliša.
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Centar za višejezičnost
Kako usvajamo drugi jezik – i što se pritom događa s jezicima koje već znamo?
Kako usvajamo drugi jezik i po čemu se taj proces razlikuje od usvajanja prvog jezika? U predavanju ćemo usporediti usvajanje drugog jezika s usvajanjem prvog jezika te razmotriti neka od ključnih pitanja kojima se bave istraživači usvajanja drugog jezika: Zašto se ljudi razlikuju u brzini i uspješnosti njegova usvajanja? Kakvu ulogu pritom imaju dob, prvi jezik, izloženost drugom jeziku i prilike za njegovu uporabu? Vidjet ćemo i zašto pogreške nisu nužno znak neuspjeha, već mogu biti pokazatelj jezičnog razvoja. Posebnu ćemo pozornost posvetiti međusobnom utjecaju jezika: prvi jezik može utjecati na usvajanje i uporabu drugoga, ali ni prvi jezik ne ostaje nužno nepromijenjen – intenzivna uporaba drugog jezika može dovesti do promjena u prvome. Na kraju ćemo objasniti zašto je važno znanstveno proučavati usvajanje drugog jezika i kako spoznaje proizašle iz tih istraživanja mogu pridonijeti uspješnijem učenju i poučavanju jezika.
Tihana Kraš redovita je profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završila i poslijediplomski stručni prevoditeljski studij za engleski jezik. Magisterij i doktorat iz engleskog jezika i primijenjene lingvistike stekla je na Sveučilištu u Cambridgeu u Ujedinjenom Kraljevstvu. U svojem se znanstvenoistraživačkom radu bavi usvajanjem prvog i drugog jezika, psiholingvistikom i metodologijom istraživanja. Objavila je brojne znanstvene radove u uglednim publikacijama i dvije znanstvene monografije. Urednica je serije znanstvenih knjiga i članica uredničkih odbora dvaju znanstvenih časopisa. Bila je voditeljica nekoliko kompetitivnih međunarodnih znanstvenoistraživačkih i znanstveno-razvojnih projekata ili projektnih timova. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci osnovala je i vodi Centar za višejezičnost, poznat i kao Bilingualism Matters@Rijeka, koji se bavi istraživanjem višejezičnosti i popularizacijom znanstvenih spoznaja o njoj. Dvostruka je dobitnica nagrade Filozofskog fakulteta u Rijeci za popularizaciju znanosti u području humanističkih znanosti.
Medicinski fakultet u Rijeci
Neuroupala i mikroglija: the good, the bad and the ugly
Zamislite da mozak ima vlastiti tim hitne službe. Taj tim, između ostalog, čine mikroglijalne stanice, imunološke stanice koje stalno nadziru što se događa u živčanom sustavu. Kada mozak pretrpi oštećenje, primjerice tijekom moždanog udara, mikroglija brzo reagira: uklanja oštećeno tkivo i šalje signale koji pokreću obranu i oporavak. U toj fazi upala može biti korisna. Problem nastaje kada alarm ostane uključen predugo. Tada mikroglija stvara previše upalnih molekula koje mogu dodatno oštetiti živčane stanice i otežati oporavak. Zato znanstvenici ne žele jednostavno „ugasiti” upalu, nego pronaći način da zadrže njezin zaštitni dio, a smanje štetni. Jedan od smjerova našeg istraživanja su prirodni spojevi iz biljaka, poput lovora. Cilj je otkriti mogu li bioaktivni sastojci pomoći u preciznijoj kontroli upale u mozgu i jednoga dana pridonijeti razvoju novih pristupa zaštiti živčanog sustava.
Iva Kristić je asistentica i doktorandica na Zavodu za temeljnu i kliničku farmakologiju s toksikologijom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje djeluje od 2023. godine. Doktorski studij Biomedicina upisala je 2024. godine, nakon završenog diplomskog i preddiplomskog studija sanitarnog inženjerstva na istom fakultetu. Njezin znanstveni interes usmjeren je na farmakologiju, toksikologiju, neuroupalne mehanizme, osobito u kontekstu glija stanica, ishemije mozga i biljnih metabolita kao potencijalnih modulatora neuroupale. Koautorica je nekoliko znanstvenih radova. Aktivno sudjeluje u nastavi iz farmakologije i toksikologije na studijima medicine, dentalne medicine, farmacije i sanitarnog inženjerstva. Svoje rezultate redovito predstavlja je na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima.
Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
NE VIDIŠ IH, ALI ONI SU SVUDA! Mali organizmi, veliki utjecaj na zdravlje, vodu i okoliš
Mislite da ste sami? Pogledajte malo bolje – svuda oko nas, u vodi, tlu, hrani, pa čak i na nama, nalazi se nevjerojatan svijet mikroorganizama koji ne možemo vidjeti golim okom. Na ovom predavanju zavirit ćemo u njihov skriveni svijet i otkriti kako mikroorganizmi mogu biti naši saveznici, ali i predstavljati izazov za zdravlje i okoliš. Saznat ćemo kako znanstvenici provjeravaju djeluju li antibiotici na bakterije i zašto nastaje otpornost na antibiotike. Istražit ćemo i što nam mikroorganizmi otkrivaju o kvaliteti i sigurnosti vode koju pijemo. A zatim ćemo upoznati njihovu sasvim drugačiju ulogu – kako nam pomažu u razvoju i razgradnji biorazgradljive i kompostabilne ambalaže.
Kroz stvarne primjere iz laboratorija pokazat ćemo da mikroorganizmi, iako nevidljivi, mogu imati velik utjecaj na naše zdravlje, sigurnu vodu i održiviju budućnost.
Dajana Kučić Grgić zaposlena je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za industrijsku ekologiju. Njen znanstveno-istraživački rad vezan je uz bioremedijaciju voda onečišćenih mikroplastikom i antiviroticima, razvoj biorazgradljivih i kompostabilnih materijala, te uz in vitro ekotoksikološka ispitivanja. Voditeljica i suradnica je ne više projekata financiranih iz EU fondova i Svjetske banke. Do sad je objavila više od 90 znanstvena rada. Urednica je znanstveno-stručnih časopisa Kemija u industriji i Inženjerski glasnik. Voditeljica je više stručnih suradnji s industrijom te koautorica nekoliko idejnih projekata i elaborata. Dajana Kučić Grgić aktivno sudjeluje u svim segmentima društvenog i znanstvenog života. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva, Hrvatskog toksikološkog društva, EUROTOX-a i Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. Dobitnica je nagrade Utjecajne hrvatske žene u području znanosti u 2023. godini.
Dr. sc. Anja Rakas zaposlena je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za industrijsku ekologiju. Doktorirala je u području organske kemije, baveći se razvojem i ispitivanjem biološki aktivnih spojeva s posebnim naglaskom na njihovo antimikrobno djelovanje. Njezin znanstveno-istraživački rad usmjeren je na proučavanje mikroorganizama i njihove uloge u okolišu te na razvoj održivih rješenja u području zaštite okoliša. Sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima te u aktivnostima popularizacije znanosti i STEM područja. Autorica je i koautorica znanstvenih i stručnih radova te sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Članica je Hrvatskog kemijskog društva i Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa.
Zašto djeca moraju trčati, skakati i padati?
Zašto su trčanje, skakanje, pa čak i padanje važni za razvoj djeteta? Kretanje je mnogo više od tjelesne aktivnosti – ono je jedan od temelja dječjeg razvoja, učenja i istraživanja svijeta. U ovom kratkom predavanju govorit ću o tome kako djeca razvijaju temeljne motoričke obrasce, od kotrljanja, puzanja, prvih koraka do složenijih oblika kretanja poput trčanja i skakanja. Zašto neka djeca trče, skaču i penju se bez straha, dok drugima za to treba više vremena? Koliko na razvoj utječu slobodna igra, okruženje i mogućnost svakodnevnog kretanja? I što nam znanost može otkriti kada dječje pokrete počnemo precizno mjeriti? Kroz primjere iz vlastitih istraživanja pokazat ću kako izgleda dječje kretanje „iza kulisa” znanstvenog mjerenja te zašto je važno djeci omogućiti da se kreću, istražuju, pogriješe i – ponekad – sigurno padnu.
Dr. sc. Sanja Ljubičić zaposlena je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje sudjeluje u nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu u području kineziologije. Njezin znanstveni interes usmjeren je na proučavanje povezanosti morfoloških obilježja i motoričke izvedbe djece te na razvoj i procjenu temeljnih motoričkih obrazaca kretanja, poput hodanja, trčanja, kotrljanja i skakanja. U istraživanjima primjenjuje suvremene tehnologije i objektivne metode procjene motoričke izvedbe. Sudjeluje u znanstvenim projektima usmjerenima na proučavanje morfoloških i bioloških varijacija motoričkih obrazaca djece, kao i na razvoj i utvrđivanje učinkovitih intervencija za povećanje razine tjelesne aktivnosti djece. Poseban interes usmjerava na rano prepoznavanje čimbenika povezanih s motoričkim razvojem i tjelesnom aktivnošću djece. Autorica je i koautorica znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim znanstvenim časopisima te aktivno sudjeluje u razvoju kineziološkog obrazovanja budućih učitelja/ica i odgojitelja/ica. Svojim znanstvenim i stručnim radom nastoji pridonijeti unapređenju kineziološke prakse i stvaranju poticajnog okruženja za cjelovit motorički razvoj djece.
Fakultet za fiziku
Tanki filmovi – mala debljina, velike ideje
U svakodnevnom životu susrećemo se s brojnim materijalima koji imaju zanimljiva svojstva i široku primjenu. Na Fakultetu za fiziku i Centru za mikro- i nanoznanosti i tehnologije, između ostalog, bavimo se sintezom i istraživanjem tankih filmova poluvodičkih materijala, poput titanijeva dioksida (TiO₂), cinkova oksida (ZnO) i kositrova dioksida (SnO₂). Iako su oku nevidljivi, ovi tanki slojevi mogu imati vrlo zanimljiva svojstva i primjenjivati se u različitim područjima tehnologije i zaštite okoliša. Jedna od zanimljivih primjena je fotokataliza – proces u kojem poluvodiči uz pomoć svjetlosti mogu potaknuti razgradnju štetnih tvari. To je posebno važno za pročišćavanje vode onečišćene, primjerice, tekstilnim bojama. U predavanju će objasniti što su tanki filmovi, zašto su poluvodiči zanimljivi i kako mogu pomoći u razgradnji onečišćujućih tvari, kao i kako istražujemo njihova svojstva. Zavirit ćemo i u svijet pretražne elektronske mikroskopije (SEM), koja nam omogućuje promatranje površine materijala na mikroskopskoj razini.
Završila sam diplomski studij fizike, smjer Znanost o okolišu, na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Nakon završetka studija željela sam nastaviti svoje obrazovanje i baviti se znanstvenim istraživanjem, pa sam 15. siječnja 2025. započela rad na projektu financiranom sredstvima Europske unije „Povećanje međunarodne vidljivosti riječkog laboratorija za pretražnu elektronsku mikroskopiju“. Istovremeno sam upisala doktorski studij fizike, u području fizike kondenzirane materije na Fakultetu za fiziku. U svom istraživanju bavim se sintezom i karakterizacijom tankih filmova kositra oksida. Svoja istraživanja imala sam priliku predstavljati na nekoliko konferencija. Osim znanstvenog rada, aktivno sudjelujem u popularizaciji znanosti i približavanju znanstvenih tema široj javnosti kroz manifestacije poput STEM piknika, Noći istraživača i Festivala znanosti.
Tajni svijet gljiva: dobre, loše i one između
Kada pomislimo na gljive, najčešće prvo zamislimo one koje vidimo u šumi. No svijet gljiva puno je veći i skriveniji. Brojne gljive žive na biljkama, u njima ili u tlu, gdje mogu imati vrlo različite uloge. Neke su biljkama saveznici te im pomažu u rastu, usvajanju hranjivih tvari i prilagodbi na stresne uvjete. Druge, pak, mogu uzrokovati bolesti, smanjiti prinos i kvalitetu uroda te dovesti do značajnih gospodarskih gubitaka u biljnoj proizvodnji. Procjenjuje se da oko 70 do 80% biljnih bolesti uzrokuju upravo gljive, a u njihovoj se kontroli najčešće primjenjuju fungicidi. Ipak, granica između „dobrih” i „loših” nije uvijek tako jednostavna. Uloga pojedine gljive često ovisi o biljci domaćinu, uvjetima okoliša i njihovoj interakciji. Zavirimo zajedno u tajni svijet gljiva i upoznajmo načine na koje ih znanstvenici proučavaju, saznajmo kakav utjecaj na zdravlje ljudi mogu imati mikotoksini koje određene gljive proizvode te kako možemo pridonijeti odgovornoj primjeni fungicida.
Elena Petrović doktorirala je u području poljoprivrednih znanosti na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, gdje je u prosincu 2025. godine završila doktorski studij Zaštita bilja s najvećom pohvalom Summa cum laude. Njezin znanstveno-istraživački rad usmjeren je na fitopatogene gljive, njihovu molekularnu i morfološku identifikaciju te istraživanje i razvoj pripravaka za zaštitu bilja i biostimulatora. Zaposlena je kao viša asistentica na Institutu Ruđer Bošković. Do sada je sudjelovala na devet znanstvenih i stručnih usavršavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući šestomjesečni istraživački boravak na Sveučilištu u Aveiru u Portugalu, tijekom kojega je sudjelovala u istraživanjima koja su dovela do otkrića novih vrsta gljiva. Autorica je više od 25 znanstvenih radova, a rezultate svojih istraživanja redovito predstavlja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i radionicama. Dobitnica je više nagrada i priznanja za znanstveni i akademski rad.
Kad klima podigne postotke: može li znanost očuvati ravnotežu u čaši?
Klimatske promjene sve snažnije utječu ne samo na vinograde, nego i na sastav i svojstva vina. Više temperature ubrzavaju dozrijevanje grožđa i nakupljanje šećera, što može dovesti do vina s višim sadržajem alkohola. Međutim, viši sadržaj alkohola nije samo broj na etiketi – može utjecati na kemijski i senzorni profil vina te narušiti njegovu ravnotežu i sortnu prepoznatljivost. Možemo li smanjiti alkohol, a pritom sačuvati ono što vino čini prepoznatljivim? Predavanje će pokazati kako suvremena znanost o vinu odgovara na taj izazov – od odabira vremena berbe i kvasaca do ultrazvučnih tretmana, dealkoholizacije i digitalnog praćenja fermentacije. Pravi izazov pritom nije samo smanjiti alkohol, nego razumjeti kako različite biološke i tehnološke intervencije međusobno djeluju te ih povezati u učinkovit, kontroliran i znanstveno utemeljen pristup.
Dr. sc. Sara Rossi znanstvena je suradnica Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Doktorirala je 2023. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a disertaciju o utjecaju vinifikacijskih tehnologija na kemijski sastav, senzorna svojstva i bioaktivne spojeve vina Teran obranila je s najvećom pohvalom (summa cum laude). Njezin je rad usmjeren na razvoj inovativnih vinifikacijskih tehnologija, uključujući ultrazvučno tretiranje masulja, te njihovu primjenu u oblikovanju svojstava vina autohtonih hrvatskih sorata. Autorica je i koautorica 20 izvornih znanstvenih radova, od kojih deset u međunarodnim časopisima prvog kvartila (Q1), a rezultate je predstavljala na međunarodnim kongresima. Iskustvo je stjecala kroz projekte Hrvatske zaklade za znanost i stručno usavršavanje u Kaliforniji, a ovlaštena je ocjenjivačica vina pri HAPIH-u. Nedavno joj je odobreno financiranje uspostavnog istraživačkog projekta WINE-INTEL, usmjerenog na jedan od ključnih izazova suvremenog vinarstva: upravljanje rastućim sadržajem alkohola uz očuvanje sortnog identiteta i kvalitete vina u uvjetima klimatskih promjena, primjenom integriranih bioloških, procesnih i digitalnih strategija.
Fakultet za matematiku, Sveučilište u Rijeci
Kako nam diskretna matematika pomaže u životu?
Diskretna matematika je grana matematike koja ima razne primjene: problemi najkraćeg puta, problem prijenosa i razmjene informacija, problem sigurnosti podataka i šifriranja poruka… U ovoj prezentaciji reći ćemo čime se sve diskretna matematika bavi i prezetirati neke svakodnevne probleme koje su riješeni uz pomoć matematike.
Ivona Traunkar viša je asistentica na Fakultetu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Doktorirala je 2023. godine. Njezino područje interesa je diskretna i kombinatorna matematika, posebno teorija kodiranja. Koautorica je 2 znanstvena članka i održala je niz prezentacija na konferencijama. Redovito se uključuje u popularizacijske aktivnosti i aktivno popularizira matematiku.
Doživljaj i emocija kroz glazbu: postanite glazbeni detektivi
Namjera je ukazati na inovativnu i znanstveno utemeljenu didaktičku strategiju koja se, unatrag nekoliko godina, provodi u određenom broju hrvatskih škola. Spoznajno-emocionalno slušanje glazbe (SES) predstavlja, osim strategije, i vrstu slušanja glazbe kojom glazbeno djelo prestaje biti samo zvučna kulisa ili spoznajni objekt te postaje višemodalni i interdisciplinarni podražaj i sadržaj. Osim na glazbeno djelo, pažnja se posvećuje i životu skladatelja/skladateljice i društvenim prilikama u kojemu je djelo nastalo, kako bi, uz glazbene i izvanglazbene poticaje, ukupni doživljaj slušatelja i slušateljica bio dublji. Važan segment ove strategije posvećen je i identificiranju emocija u glazbi i kroz glazbu. Glavni je cilj interaktivnim izlaganjem uključiti djecu, mlade i odrasle u slušanje glazbe, a kako bi se doživljaj dodatno pojačao, glazbena djela povezat će se s pokretom, plesom i glumom. U konačnici, glazba, osim relaksacije i zabave može biti i moćno sredstvo za osobni razvoj, kreativnost i cjeloživotno učenje, ali i područje znanstvenoga proučavanja.
Prof. dr. sc. Sabina Vidulin zaposlena je na Muzičkoj akademiji u Puli gdje predaje glazbeno-pedagoške i metodičke kolegije. Radno iskustvo započela je kao učiteljica Glazbene kulture i voditeljica izvannastavnih glazbenih aktivnosti. S učenicima je snimila nosač zvuka Tvoja staza te realizirala istoimeni mjuzikl. Bila je voditeljica stručnog vijeća Glazbene kulture Istarske županije, mentorica studentima i pripravnicima te je napredovala u zvanje profesorice mentorice i savjetnice. Utemeljiteljica je Međunarodnog simpozija glazbenih pedagoga i Međunarodnog foruma studenata glazbene pedagogije. Održala je više od stotinu pozvanih predavanja diljem Hrvatske i u inozemstvu s temama iz predškolske i školske glazbene pedagogije. Napisala je šest knjiga (četiri u koautorstvu), šesnaest poglavlja u knjigama, osamdesetak znanstvenih radova. Urednica je pjesmarice, sedam zbornika i dviju monografija. Članica je uredničkih odbora u šest međunarodnih znanstvenih časopisa. Autorica je triju metodičkih inovacija: SEM (interdisciplinarni model spajanja glazbe s dramskom kulturom i engleskim jezikom), SGS (model slušanja glazbe i skladanja) te SES (spoznajno-emocionalno slušanje glazbe), usmjerenih na približavanje umjetničke glazbe školskoj populaciji. U European Association for Music in Schools (EAS) deset je godina obnašala ulogu nacionalne koordinatorice. Dobitnica je Državne nagrade Ivan Filipović i Nagrade HDGPP-a.
Raspored izlaganja bit će objavljen uskoro!