Osijek, 3. listopada 2026.
3. listopada 2026. osječku Tvrđu još jednom pretvaramo u arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihove znanosti! Prošetajte se do Perivoja hrvatskih velikana i provedite subotnje prijepodne s našim znanstvenicama!
Na događanju će sudjelovati 12 znanstvenica s brojnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao i nekoliko drugih hrvatskih znanstvenih institucija, koje će predstaviti svoj posao i zašto su se odlučile baviti znanošću.
Ovo je treće izdanje Znanosti u prolazu u Osijeku! Pogledajte kako nam je bilo na prethodnima: https://znanostuprolazu.com.hr/osijek-2023/, https://znanostuprolazu.com.hr/osijek-2025/
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek
Uhvati UI na djelu
Svaki dan čitamo tekstove napisane uz pomoć umjetne inteligencije, a često toga nismo ni svjesni. Koliko smo zapravo dobri u prepoznavanju razlike između teksta koji je napisao čovjek i onoga koji je generirala umjetna inteligencija (UI)? Kao znanstvenica i profesorica engleskog jezika na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, istražujem upravo to pitanje — i rezultati su iznenađujući. Čak ni studenti računarstva, koji UI alate koriste svakodnevno, ne prepoznaju uvijek karakteristične obrasce u tekstu koji generira umjetna inteligencija. Na ovoj interaktivnoj radionici zajedno ćemo igrati igru “Autor ili UI?”. Pogledat ćemo parove tekstova i pokušati pogoditi tko je što napisao. Otkrit ćemo koji znakovi odaju UI tekst, zašto je tako lako prevariti se i što to znači za način na koji učimo, radimo i vjerujemo onome što svaki dan čitamo. Dođite testirati svoje detektivske vještine!
Dragana Božić Lenard izvanredna je profesorica i predavačica engleskog jezika struke na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje već godinama radi sa studentima računarstva na razvoju jezičnih i komunikacijskih vještina potrebnih u tehnološkim zanimanjima. Njezin istraživački interes leži na granici jezika i tehnologije — istražuje kako studenti čitaju, pišu i razumiju stručne tekstove u digitalnom dobu, a posebno ju zanima jedna aktualna tema: kako prepoznati tekst koji je napisala umjetna inteligencija. Autorica je nekoliko knjiga i brojnih radova u području engleskog jezika struke, a sudjeluje i u međunarodnim projektima u okviru programa Erasmus+. Vjeruje da jezik nije samo alat komunikacije, već ključ razumijevanja tehnologije koja nas okružuje. Na Znanost u prolazu dolazi pokazati da detektivske vještine nisu rezervirane samo za kriminalističke serije.
Sveučilište J.J. Strossmayera, Odjel za kemiju
Male promjene, veliki učinci: put do novih bioaktivnih molekula
U okviru ovoga predavanja približit će se proces razvoja novih molekula koje mogu poslužiti kao polazište za buduće lijekove. Kroz jednostavne primjere bit će objašnjeno kako i male promjene u strukturi molekule mogu značajno utjecati na njezina svojstva i biološko djelovanje. Kao primjer bit će predstavljeni spojevi s potencijalnim antitumorskim djelovanjem razvijeni tijekom doktorskog istraživanja, pri čemu će biti prikazano kako kemičari osmišljavaju, sintetiziraju i strukturno modificiraju nove spojeve s ciljem postizanja što bolje antitumorske aktivnosti i selektivnosti. Poseban naglasak bit će stavljen na način na koji usporedbom njihove strukture i biološke aktivnosti prepoznaju spojeve s najvećim potencijalom za daljnja istraživanja i razvoj novih antitumorskih lijekova. Predavanje će pokazati kako temeljna istraživanja u organskoj i medicinskoj kemiji predstavljaju prvi korak u dugotrajnom procesu razvoja novih terapijskih rješenja te približiti publici važnost kemije u otkrivanju spojeva koji bi jednog dana mogli pridonijeti učinkovitijem i sigurnijem liječenju tumorskih bolesti.
Dr. sc. Andrea Dandić docentica je na Zavodu za analitičku, organsku i primijenjenu kemiju Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorirala je 2022. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezino istraživanje primarno je usmjereno na dizajn, sintezu, strukturnu modifikaciju i karakterizaciju heterocikličkih spojeva s potencijalnim biološkim učinkom te analizu odnosa strukture i biološke aktivnosti (SAR) radi identifikacije ključnih strukturnih motiva odgovornih za njihovu biološku aktivnost. Također se bavi razvojem fluorescentnih proba za detekciju malih bioloških molekula te razvojem analitičkih materijala i senzora, uključujući senzore na bazi ionskih parova, funkcionaliziranih ugljikovih nanocjevčica i molekularno utisnutih polimera za selektivne potenciometrijske primjene.
Biljni laboratorij: aktivne tvari na djelu
Jeste li se ikad zapitali zašto lavanda opušta, metvica osvježava, a kamilica smiruje? Na ovoj radionici u sklopu manifestacije „Znanost u prolazu“ posjetitelji će upoznati nekoliko biljaka te otkriti koje bioaktivne tvari sadrže i kakav učinak one mogu imati na naše zdravlje. Kroz zanimljive primjere iz svakodnevnog života naučit ćemo zašto su biljni lijekovi korisni te u kojim slučajevima možda treba pripaziti s njihovom upotrebom. Dođite i saznajte na čemu farmacija počiva i uvjerite se je li tradicionalna primjena biljaka već stoljećima opravdana. Spoj prirode, kemije i farmacije pokazat će da iza svake ljekovite biljke stoji zanimljiva znanstvena priča!
Mia Gotal je magistra farmacije i asistentica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, na studiju farmacije. Sudjeluje u izvođenju kolegija Farmaceutska botanika, Farmakognozija i Farmaceutska kemija. Diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a tokom studiranja razvila je zanimanje za ljekovite biljke kojima se danas bavi i u svom znanstvenom radu. Također sudjeluje u popularizaciji znanosti kroz različite radionice i projekte. U dosadašnjem profesionalnom iskustvu radila je i u javnoj ljekarni gdje je kroz svakodnevni rad s pacijentima stekla znanja o pružanju farmaceutske skrbi, savjetovanju o lijekovima i dodacima prehrani te dobroj komunikaciji. Uživa u znanstveno-istraživačkom radu, a posebno ju veseli približiti znanost široj javnosti te pokazati kako se iza biljaka kriju zanimljivi spojevi i priče. Komunikativna je, znatiželjna i uvijek spremna na nova iskustva.
Muška i ženska medicina
Postoje bolesti od kojih češće oboljevaju žene (autoimune, osteoporoza, migrene, Alzheimer) i one koje češće pogađaju muškarce (kardiovaskularne, giht, rak debelog crijeva, Parkinson). Razlika se obično pripisuje spolnim hormonima koji imaju moć preoblikovati naša tijela, promijeniti finese u radu naših stanica te djelovati na naše ponašanje. Osim hormona, razlici doprinose geni – genomska razlika između svaka dva muškarca ili dvije žene iznosi 0,1%, ali je razlika između bilo kojeg muškarca i žene 1,5%. Sve je ovo razlog zašto iste bolesti počinju nešto drugačijim simptomima, a lijekovi imaju različite nuspojave u različitih spolova. Kako su medicinska istraživanja, do nedavno, preferirale muške jedinke – ove su razlike kasno uočene. Zato se nerijetko događa da se rani simptomi čestih bolesti kod žena previde ili proglase atipičnima što odgađa postavljanje dijagnoze i liječenje. Suvremene metode prikupljanja velikih podataka, kakva je primjerice masena spektrometrijska analiza svih proteina ili metabolita stanice, otkriva i najmanje razlike te personalizira dijagnostiku i terapiju prema spolu. Naša grupa istražuje spolno specifične odgovore na prehranu, rane znakove razvoja dijabetesa tipa 2 i razlike u odgovoru na lijekove te doprinosi razvoju medicine usmjerene na žene.
Marija Heffer je profesorica medicinske biologije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Medicinu je studirala u Zagrebu, a zatim je doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u području neurokemije. Nakon doktorata usavršavala se na Medicinskim fakultetima Sveučilišta Johns Hopkin i Yale u Sjedinjenim Američkim Državama. Autorica je preko 100 originalnih znanstvenih članaka objavljenih u međunarodnim časopisima. Njezin istraživački rad usmjeren je na spolno specifične mehanizme razvoja metaboličkog sindroma i neurodegeneracije uzrokovane prehranom. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, osobito kroz organizaciju Tjedna mozga, za što je nagrađena Državnom nagradom za popularizaciju znanosti. Zajedno s prof. Ladislavom Galetom osnivač je pokreta permakulture u Hrvatskoj i strastvena vrtlarica.
Od biljke do inovativnog proizvoda: tajni život eteričnih ulja i CO₂ ekstrakata
Što zapravo čini jednu biljku toliko posebnom da iz nje nastaju mirisi koje koristimo u parfemima, kozmetici i proizvodima za njegu kože? Kako se iz cvijeta, lista ili kore dobivaju dragocjena eterična ulja i suvremeni CO₂ ekstrakti te zašto nisu svi biljni ekstrakti jednako vrijedni? Otkrit ćemo kako različite metode ekstrakcije određuju sastav i kvalitetu prirodnih aktivnih tvari te zašto su eterična ulja i CO₂ ekstrakti nezamjenjivi sastojci moderne prirodne kozmetike. Ovo je jedinstvena prilika da zavirite u svijet u kojem se susreću priroda, kemija i inovacije – u samo nekoliko mirisnih kapi.
Prof. dr. sc. Stela Jokić redovita je profesorica u trajnom izboru na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, trenutno na dužnosti dekanice. Objavila je 260 znanstvenih radova, 1 knjigu, 3 priručnika i 22 poglavlja u knjigama, te je mentorirala 7 doktorskih disertacija. Posljednje četiri godine uvrštena je među 2% najcitiranijih znanstvenika svijeta. Vodila je 17 projekata i ostvarila suradnju s brojnim gospodarskim subjektima. Dala je značajan doprinos osnivanju studija Farmacije na Osječkom sveučilištu. Osmislila je nekoliko velikih događaja za popularizaciju znanosti, među kojima Dan mladih istraživača i Noć znanosti na PTF-u. Dobitnica je brojnih državnih i međunarodnih nagrada, uključujući Danubius Young Scientist Award, tri Državne nagrade za znanost Hrvatskog sabora, nagradu „Ivan Filipović“, nagrade HATZ-a (Rikard Podhorsky i Vera Johanides), priznanje Utjecajna hrvatska žena 2025., nagradu INOVA – Zlatno odličje te brojne druge. Odlikuje je strast prema prenošenju znanja te energična, komunikativna osobnost koja inspirira mlade istraživače.
Fakultet primijenjene matematike i informatike
Matematika oblika: zašto svijet nije ravan?
Kroz jednostavne modele otkriva se kako geometrija opisuje zakrivljene oblike koje svakodnevno susrećemo. Iako se matematika često povezuje s ravnim crtama, trokutima i formulama, svijet oko nas prepun je savijenih, uvijenih i zakrivljenih oblika: od listova biljaka, školjki i mjehurića sapunice do mostova, krovova i spiralnih stepenica. U interaktivnom izlaganju pokazuje se što se događa s ravnom plohom kad se ona savije, kako od ravnih linija nastaju zakrivljene plohe i zašto sapunica sama pronalazi poseban geometrijski oblik.
Ljiljana Primorac Gajčić izvanredna je profesorica na Fakultetu primijenjene matematike i informatike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Doktorirala je 2016. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s disertacijom iz područja geometrije ploha. U svom znanstvenom radu najviše se bavi istraživanjem geometrije krivulja i ploha u Minkowskijevom prostoru, ambijentnom prostoru Einsteinove teorije relativnosti. U nastavnom radu sudjeluje na kolegijima iz geometrije, te surađuje na projektima popularizacije matematike.
Razvijamo nova, moderna i sigurna sredstva za zaštitu bilja
Europska Unija svojim strogim zakonima želi zaštiti svoje građane od štetnih utjecaja opasnih kemijskih tvari, između kojih su i pesticidi. Tako Europska agencija za kemikalije (ECHA) provodi evaluaciju i autorizaciju opasnih tvari kako bi ih ograničila ili potpuno zabranile u svakodnevnim proizvodima. Iako su pesticidi su iznimno važni u poljoprivrednoj proizvodnji u borbi protiv štetnika, bolesti i korova, Europska unija nastoji prepoloviti uporabu pesticida do 2030. godine. Imidazoli su učinkoviti pesticidi, ali samo nekolicini je Europska komisija dozvolila uporabu. Naš cilj je otkriti derivate imidazole koji bi bili učinkovite aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja, ali sigurna za okoliš i zdravlje ljudi. Nove spojeve dizajniramo primjenom računalnih metoda te ih sintetiziramo principima “zelene kemije”. Nakon toga ispitujemo njihovo djelovanje na korisne i štetne gljive, bakterije, insekte i nematode. Mehanizme njihova djelovanja istražujemo in vitro testovima na enzime kolinesteraze. U konačnici razvijamo matematičke modele za predviđanje aktivnosti budućih aktivnih tvari.
Vesna Rastija je kemičarka. Trenutno obnaša dužnost profesorice Kemije na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. Njezin znanstveni rad vezan je uz istraživanje biološke aktivnosti prirodnih i novo sintetiziranih spojeva u svrhu razvoja novih lijekova i sredstava za zaštitu bilja. Uža specijalnost joj je proučavanje odnosa strukture i aktivnosti spojeva korištenjem kemoinformatičkih metoda. Autorica i koautorica je više od 70 znanstvenih radova citiranih u bazi Web of Science koji citirani 1747 puta. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim skupovima. Aktivna je članica uredništva časopisa Scientific Reports (Springer Nature). Trenutno je voditeljica je projekta Hrvatske zaklade za znanost „Inovativni pristupi u razvoju imidazola za zaštitu bilja“ i članica Hrvatskog kemijskog društva.
Sveučilište J.J. Strossmayera, Odjel za fiziku
Svemir – laboratorij za novu fiziku
Vrijede li zakoni fizike jednako na Zemlji, u blizini crne rupe i na drugom kraju svemira? Za mene laboratorij nema zidove: moj je laboratorij sam svemir. Preciznije, u svojem radu proučavam aktivne galaktičke jezgre, središta udaljenih galaksija u kojima supermasivne crne rupe pokreću neke od najsnažnijih pojava u svemiru. Iz njihove okoline prema nama putuju gama-zrake, najenergetskiji oblik svjetlosti. Nakon putovanja dugog milijardama godina, mogu nam pokazati ponaša li se priroda uvijek onako kako očekujemo. Promatrajući ih teleskopima MAGIC i LST, istražujemo jesu li temeljne simetrije prirode uvijek očuvane, može li Lorentzova simetrija biti narušena i postoje li još neotkrivene čestice.
Jelena Strišković docentica je na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te članica međunarodnih kolaboracija MAGIC i LST. Koordinatorica je radne skupine za astročestičnu i fundamentalnu fiziku kolaboracije MAGIC te voditelj radih skupina dviju COST akcija, BridgeQG i FuSe. Bavi se astročestičnom fizikom, opažanjem gama-zraka vrlo visokih energija i istraživanjem fundamentalne fizike, posebice mogućih narušenja Lorentzove simetrije.
Zeolit – prirodni saveznik zdravlja: od detoksikacije organizma do svakodnevne njege
Zeolit je prirodni vulkanski mineral koji posljednjih godina privlači sve veću pozornost znanstvenika, liječnika i javnosti zbog svojih jedinstvenih svojstava. Zahvaljujući svojoj mikroporoznoj strukturi, može vezati različite nepoželjne tvari poput mikotoksina i određenih teških metala, zbog čega se istražuje njegova primjena kao adsorbensa i potpore prirodnim procesima detoksikacije organizma. Zbog jedinstvene fizikalne i kemijske strukture našao je primjenu u svakodnevnom životu, u poljoprivredi, stočarstvu, dermatologiji, njezi tijela. Na ovom popularno-znanstvenom predavanju sudionici će saznati što je zapravo zeolit, kako djeluje, koje su njegove potencijalne koristi, ali i što o njegovoj primjeni govore suvremena znanstvena istraživanja. Bit će riječi o njegovoj ulozi u dodacima prehrani, mogućem doprinosu normalnoj funkciji imunološkog sustava, kao i o širokoj primjeni u svakodnevnoj higijeni i kozmetici – od pasta za zube i sapuna do maski i krema za lice. Predavanje će na jednostavan i razumljiv način razdvojiti znanstveno potvrđene činjenice od najčešćih mitova te pružiti praktične informacije svima koji žele bolje razumjeti kako se ovaj izniman prirodni mineral može koristiti u svakodnevnom životu.
Prof. dr. sc. Marcela Šperanda redovita je profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), gdje sudjeluje u nastavi na prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Područje njezina znanstvenog i stručnog rada obuhvaća fiziologiju domaćih životinja, reprodukciju, hranidbu i stočarstvo, a nositeljica je i suradnica na brojnim kolegijima iz tih područja. Tijekom svoje akademske karijere sudjelovala je u provedbi znanstvenih i stručnih projekata te mentoriranju studenata i doktoranada. Vodila je međunarodne i nacionalne projekte, uključujući Interreg-IPA projekt prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija usmjeren na primjenu dobre poljoprivredne prakse i zaštitu okoliša.
Život kao pozornica: zašto svi pomalo glumimo
Gluma nije rezervirana samo za kazališnu pozornicu. Svakoga dana ulazimo u različite uloge – roditelja, prijatelja, partnera, kolegice, susjeda ili prolaznika – i svaku od njih oblikujemo ovisno o situaciji, ljudima i očekivanjima okoline. Znači li to da svi pomalo glumimo? Ili je upravo sposobnost prilagodbe jedan od temelja ljudske komunikacije? Ovo predavanje istražuje granicu između kazališne glume i svakodnevnog života te pokazuje kako se isti mehanizmi koje glumci koriste na sceni mogu prepoznati u našim svakodnevnim susretima. Kroz primjere iz glumačke prakse, psihologije komunikacije i osobnog iskustva bit će riječi o autentičnosti, društvenim ulogama, neverbalnoj komunikaciji i maskama koje svjesno ili nesvjesno nosimo. Cilj predavanja nije otkriti kako postati bolji glumac, nego kako bolje razumjeti sebe i druge – jer pozornica ponekad počinje mnogo prije nego što se podigne kazališni zastor.
Katica Šubarić, magistra kazališne umjetnosti (akademska glumica i lutkarica), rođena je 1989. godine. Doktorirala je na Doktorskoj školi društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2023.godine. Magistrirala je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, gdje je trenutno zaposlena u nastavnom zvanju docenta na katedri glume, Kazališnog odsjeka. Sudjeluje na kolegijima Gluma: rad glumca na sebi, Gluma: rad glumca s partnerom, Umijeće javnog nastupa. Uz svoje sudjelovanje na predavanjima, sudjeluje i u brojnim projektima i produkcijama UAOS-a, kao glumica i kao voditeljica projekata, te je 2014. godine dobila priznanje za najboljeg asistenta Kazališnog odjeka za naročiti angažman u umjetničkom i nastavnom radu. Koordinatorica je i umjetnička voditeljica 8., 9. i 10. izdanja međunarodnog festivala kazališnih akademija Dioniz i umjetnička voditeljica međunarodnog Festivala mladog teatra koji se odvija svake godine u mjestu Bale u Istri. Voditeljica je programa cjeloživotnog obrazovanja – Dramski studio AUKOS. Idejna je nositeljica i organizatorica udruge „Kazališta S.O.S.“ (Scena Osječkih Studenata) Sudjelovala je na brojnim radionicama i usavršavanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Stipendistica je rezidencijalnog programa Assitej Serbia Next Generation programa održanog u Novom Sadu 2019. godine, te rezidencijalnog programa Next Generation u Kristiansandu, Norveška 2020. godine.
Dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta 2023. godine za ulogu Korine u predstavi Gidionov čvor Johnne Adams, iste godine nagrađena je i nagradom Hrvatskog centra Assitej za najbolju žensku ulogu u predstavi za djecu ili mlade za ulogu Korine u predstavi Gidionov čvor.
Na 11. Međunarodnom festivalu NETA (New European Theatre Action) u Bugarskoj nagrađena je nagradom za psihološki duboko nijansiranu ulogu i briljantnu partnersku suigru za ulogu Korine u predstavi Gidionov čvor.
Do sada je igrala u brojnim produkcijama domaće i inozemne produkcije.
Može li mjesto u kojem živimo odrediti našu budućnost?
Zašto su neki gradovi i regije uspješniji od drugih? Je li za kvalitetu života, mogućnosti zapošljavanja i razvoj karijere presudno gdje smo rođeni ili gdje živimo? Kroz primjere iz Hrvatske i Europske unije govorit ću o tome kako gospodarstvo, obrazovanje, institucije i inovacije oblikuju razvoj pojedinih područja. Sudionici će imati priliku saznati što zapravo proučavaju regionalni ekonomisti, zašto među regijama postoje velike razlike te kako se one mogu smanjiti. Predavanje na razumljiv i interaktivan način približava znanost regionalnog razvoja i pokazuje kako istraživanja iz ekonomije mogu pomoći u stvaranju boljih prilika za ljude i zajednice. Cilj je potaknuti građane da drugačije promišljaju o mjestu u kojem žive i njegovoj budućnosti.
Dr. sc. Ivana Unukić doktorirala je 2024. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranom doktorskog rada „Izvori regionalne ekonomske transformacije posttranzicijskih zemalja EU“. Diplomirala je Financijski menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2016. godine među 10 % najuspješnijih studenata generacije te je tijekom studija bila demonstrator na kolegijima prof. dr. sc. Nataše Nater Drvenkar. Dobitnica je stipendije za izvrsnost Sveučilišta J. J. Strossmayera, Dekanove nagrade i Nagrade Fakultetskog vijeća za izniman uspjeh. Zaposlena je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje izvodi nastavu iz područja mikroekonomije, makroekonomije i regionalne ekonomije. Aktivna je članica Hrvatskog društva ekonomista, Regional Studies Association i Hrvatske sekcije ERSA-e. Autorica je 22 znanstvena i stručna rada, a njezini istraživački interesi obuhvaćaju regionalnu ekonomiju, ekonomsku transformaciju i regionalni razvoj. Aktivno se služi engleskim jezikom te statističkim i drugim računalnim alatima u znanstvenoistraživačkom radu.
Kako djeca uče riječi?
Kako djeca uče riječi i njihova značenja? Ovaj naizgled jednostavan proces nešto je što svi mi, bez obzira na jezik kojim govorimo, prolazimo na iznimno sličan način, i to bez ikakvog poučavanja. Djeca ne usvajaju samo pojedinačne riječi, već cijele mreže značenja, a poseban je izazov kada jedna riječ ima više povezanih značenja. Naprimjer, riječ “staklo” može značiti i materijal i predmet napravljen od njega, a “glava” može biti dio tijela, ali i vođa neke skupine. Nadalje, neke riječi mogu imati dva značenja, a neke čak preko deset! Zanimljivo je da se ovakvo širenje značenja ne događa nasumično: jezici širom svijeta sustavno proširuju značenja riječi na slične, predvidljive načine. U izlaganju ću pokazati zašto je to tako te što nam taj proces govori o ljudskom umu i jeziku.
Ana Werkmann Horvat trenutno radi kao izvanredna profesorica na Odsjeku za engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Nakon magisterija iz hrvatskog i engleskog jezika na Sveučilištu u Osijeku te magisterija iz lingvistike na Sveučilištu u Ottawi, doktorat iz lingvistike stekla je na Sveučilištu u Oxfordu. Autorica je dviju monografija i oko dvadeset znanstvenih članaka objavljenih pretežno u međunarodnim časopisima. Njezina su recentna istraživanja primarno usmjerena na psiholingvističke aspekte višejezičnosti, višeznačnosti i figurativnog jezika, iako se bavi i drugim aspektima razumijevanja jezika. Od travnja 2026. vodi petogodišnji istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost na temu ranog usvajanje i razumijevanja polisemnih riječi.
Raspored izlaganja bit će objavljen uskoro!