Zagreb, 8. ožujka 2026.
Na Međunarodni dan žena u centru Zagreba stvaramo arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihovih istraživanja!
Ove godine Znanost u prolazu seli se na glavni zagrebački trg – Trg bana Josipa Jelačića!
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Anemija i pamćenje: postoji li veza?
Anemija je stanje karakterizirano smanjenjem broja crvenih krvnih stanica ili smanjenjem hemoglobina, a uzrokovana je manjkom željeza ili vitamina (B12, folna kiselina) ili kroničnom bolešću. Anemija zbog manjka željeza (sideropenična) je najčešća i prisutna je kod oko 30% svjetske populacije. Smatra se da oko 40% predškolske djece i trudnica ima manjak željeza.
Iako je anemija često povezana s umorom i slabošću, može utjecati i na kognitivne sposobnosti poput pažnje, pamćenja i izvršnih funkcionalnih sposobnosti. Niske razine hemoglobina kod anemije uzrokovane nedostatkom željeza smanjuju oksigenaciju tkiva, a kronično niska opskrba kisikom može utjecati na energetski metabolizam mozga i intelektualno funkcioniranje. Kognitivni simptomi kao posljedica anemije mogu rezultirati poteškoćama u učenju i obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Stoga je važno na vrijeme prepoznati kliničke simptome i znakove anemije te pravovremeno djelovati na njenu korekciju kako bi se izbjegle brojne tegobe ukoliko anemija ostane neriješena.
Doc. dr. sc. prim. Inga Mandac Smoljanović diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine, gdje, nakon obvezatnog pripravničkog staža i položenog državnog ispita, 2004. godine započinje raditi kao znanstveni novak na Zavodu za farmakologiju. Specijalizant interne medicine na Klinici za unutarnje bolesti Kliničke bolnice (KB) Merkur postaje 2006., a 2010. godine postaje specijalist interne medicine. Od 2013. godine je subspecijalist hematolog na Zavodu za hematologiju KB Merkur. Stručno se usavršavala u inozemstvu (6 mjeseci u Seattle Cancer Care Alliance/University of Washington Medical Center, Seattle, SAD). Doktorsku disertaciju obranila je 2020. godine. Od 2021. godine priznat joj je naziv primarijus, a iste je godine imenovana voditeljicom Odjela za transplantaciju perifernih matičnih stanica i intenzivnu kemoterapiju Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KB Merkur. U nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu sudjeluje od 2004. godine, u veljači 2025. izabrana je u naslovno znansveno-nastavno zvanje docenta na Katedri na internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je brojne radove u indeksiranim časopisima, a sudjelovala je u izradi nacionalnih smjernica za liječenje bolesnika sa sideropeničnom anemijom, mijelodisplastičnim sindromom i multiplim mijelomom. Pozvani je predavač na više domaćih kongresa i simpozija s međunarodnim sudjelovanjem te međunarodnih kongresa. Član je Upravnog odbora Hrvatskog društva za hematologiju, trenutno obavlja dužnost tajnice društva.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Molekulske elektrane koje pokreću mozak
Mozak troši čak 20% ukupne energije tijela, iako predstavlja samo 2% naše tjelesne mase. To ste već sigurno čuli, zar ne? Ali, jeste li se ikada zapitali kako mozak dobiva svu tu energiju? Glavna energetska valuta svih naših stanica molekula je naziva adenozin trifosfat (ATP) i ljudi iskoriste i recikliraju nevjerojatnih 50 kg ATP-a svaki dan! Najveći proizvođači ATP-a su mitohondriji, svojevrsne stanične tvornice koje podmiruju većinu naših potreba za ATP-om. Kroz ovo predavanje odgovorit ćemo na pitanja razlikuju li se mitohondriji mozga od mitohondrija ostalih stanica, kako su građeni i kako proizvode ATP. Zavirit ćemo u svijet molekulskih strojeva unutar mitohondrija, otkriti kako komuniciraju te kako njihovo normalno funkcioniranje vodi k zdravoj moždanoj funkciji. Također, ako vas zanima od čega mozak dobiva najviše ATP-a, a što koristi u krajnjoj nuždi, vidimo se na predavanju!
Kristina Mlinac Jerković izvanredna je profesorica na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članica Laboratorija za molekularnu neurobiologiju i neurokemiju Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Završila je diplomski studij molekularne biologije te doktorski studij biokemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Njezini znanstveni interesi su kompleksni lipidi staničnih membrana, osobito membrana živčanih stanica i kako oni utječu na funkciju specifičnih proteina u zdravlju i bolesti. Usavršavala se u inozemstvu, od čega najduže tijekom višemjesečnih boravaka na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u. Predaje na nekoliko kolegija za studente medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, studente dentalne medicine Stomatološkog fakulteta u Zagrebu te predaje i vodi nekoliko kolegija na poslijediplomskom doktorskom studiju Neuroznanost. Sudjelovala je i vodi znanstvenoistraživačke projekte te je mentorica studentima diplomskog i poslijediplomskog studija. Objavila je više od 20 izvornih znanstvenih radova te nekoliko radova iz povijesti (bio)kemije, znanstveno-popularnih i nastavnih tekstova.
Spolne razlike na staničnoj razini
Spolne razlike do nedavno su bile potpuno zanemarivane u istraživanjima, iako je poznato da postoje izražene individualne i spolne razlike u procesu starenja. Kod ljudi su primijećene razlike u incidenciji mnogih bolesti povezane sa starenjem i ovisne o spolu, a kod sisavaca općenito je poznato da ženke žive duže od mužjaka te da su pred kraj života lošijeg zdravlja. Unatoč tome, tek od 2016. američki Nacionalni institut za zdravlje zahtijeva uključivanje varijable spola u pretkliničkim studijama. U našem istraživanju spolne razlike u procesima povezanim sa starenjem primijetili smo već na staničnoj razini. U nekim od staničnih modela korištenih u istraživanjima nisu prisutni spolni hormoni te se primijećene spolne razlike ne mogu pripisati različitoj hormonskoj regulaciji, već one moraju potjecati od intrinzičnih metaboličkih razlika u stanicama. Naši rezultati naglašavaju važnost korištenja varijable spola u istraživanjima, čak i u in vitro modelima, posebice u ranim fazama istraživanja novih terapija i lijekova.
Ena Šimunić doktorirala je u području prirodnih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2025. godine, pod mentorstvom dr. sc. Ive Škrinjar. Tijekom doktorata bavila se istraživanjem procesa starenja ovisnih o spolu u in vitro i in vivo modelima, s fokusom na očuvanje energetske homeostaze. Trenutno je zaposlena na Institutu Ruđer Bošković, gdje radi na projektu “ObeseSirt”, usmjerenom na proučavanje metaboličkog stresa izazvanog zapadnjačkom prehranom, s fokusom na interakciju masnog tkiva i jetre u kontekstu bolesti povezanih s pretilošću. Važan dio njenog istraživanja čine spolne razlike, koje su do nedavno bile potpuno zanemarivane u istraživanjima. Tijekom doktorskog studija dodatno se usavršavala na Medicinskom Sveučilištu u Grazu i na Sveučilištu u Edinburghu u sklopu karatkotrajnih studijskih boravaka. Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim konferencijama, članica nekoliko stručnih društava te aktivno sudjeluje u popularno-znanstvenim događajima.
Antibiotici – moćno oružje u borbi protiv bakterija. Čuvajmo ih!
Antibiotici su jedno od najvećih postignuća moderne medicine: učinkovito liječe bakterijske infekcije i omogućuju sigurnije kirurške zahvate. No njihova moć nije neograničena. Nepravilna i prečesta primjena potiče razvoj antimikrobne rezistencije, zbog koje bakterije postaju otporne, a liječenje sve teže, dulje i rizičnije. U predavanju ćemo jednostavno objasniti kako antibiotici djeluju, zašto ne pomažu kod virusnih infekcija te koje su najčešće zablude npr. “za svaki slučaj” ili prekidanje terapije čim se osjetimo bolje. Poseban naglasak bit će na odgovornoj uporabi: kada su antibiotici doista potrebni, zašto je važno slijediti upute liječnika/doktora dentalne medicine te kako svatko od nas može pomoći očuvati njihovu učinkovitost za buduće generacije.
Ivana Šutej izvanredna je profesorica na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi od 2003. godine te je ondje diplomirala, magistrirala i doktorirala. Nastavno je usmjerena na farmakoterapiju u dentalnoj medicini, racionalno propisivanje lijekova i razumijevanje terapijskih postupaka u svakodnevnoj praksi. Sudjeluje u nastavnim aktivnostima na prijediplomskim i poslijediplomskim studijima te razvija dokazima utemeljene sadržaje i suvremene metode poučavanja koje potiču kritičko razmišljanje. Znanstveno se bavi uporabom lijekova, dentalnim materijalima i javnozdravstvenim aspektima oralnog zdravlja, uz publikacije u domaćim i međunarodnim časopisima te aktivnu popularizaciju znanosti. Mentorira studentske radove, sudjeluje u stručnim povjerenstvima te surađuje u interdisciplinarnim projektima u Hrvatskoj.
Ostale izlagačice bit će najavljene uskoro!