Zagreb, 11. ožujka 2023.
I ove godine uoči Međunarodnog dana žena želimo ponovo pretvoriti Cvjetni trg u arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihove znanosti!
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Asistentica @ Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Asistentica @ Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ima li NADE(S) za nas?
Danas su problemi onečišćenja okoliša i negativne posljedice klimatskih promjena sve izraženiji (promjena klime na globalnoj razini, onečišćenje zraka, narušavanje ozonskog omotača, narušavanje ljudskog zdravlja i sl.), ali znanstvenici aktivno traže novitete kojima bi odgovorili na te izazove. Zamjena štetnih kemikalija alternativnim zelenim rješenjima je nužna, a mi imamo NADE(S) za vas! NADES predvode novu generaciju zelenih otapala kao 100% prirodna, biorazgradiva, ekološki prihvatljiva, nehlapljiva otapala koja se lako pripremaju. Dođite i poslušajte kako će nas NADES-i spasiti!
Martina Bagović zaposlena je kao doktorandica i asistentica na HRZZ projektu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Na istome fakultetu završila je preddiplomski i diplomski studij. Najdraži joj je rad s kulturama animalnih stanica, koje omogućuju prve screeninge potencijalnih lijekova i novih formulacija. Fokus istraživanja je upravo pronalazak novih formulacija lijekova pomoću niskotemperaturnih eutektičkih otapala. Martina je svoj dosadašnji rad prezentirala na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima te je koautor dva znanstvena rada.
Mia Radović je rođena Istrijanka koja je svoj istraživački put započela u Znanstveno edukacijskom centru Višnjan. Nakon završenog studija Molekularna biotehnologija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na istom se zapošljava 2020. godine. Trenutno izrađuje doktorski rad na HRZZ projektu Racionalan dizajn prirodnih eutektičkih otapala za pripremu i formulaciju kiralnih lijekova. U svom znanstveno-istraživačkom radu promiče načela biotehnologije i zelene kemije koje nastoji objediniti i implementirati u raznim biokatalitičkim procesima s posebnim naglaskom na farmaceutske primjene. Strastveno se bavi popularizacijom znanosti gdje nastoji promicati nove zelene politike i poticati transfer znanja iz akademije u industriju.
Poslijedoktorandica @ Institut Ruđer Bošković
Bolji život pomoću mehanokemije
Htjela bih upoznati javnost da kemijska sinteza ne mora uvijek biti kao na filmovima, ili u crtićima, gdje kemičari u tikvicama, epruvetama, loncima, kuhaju neke tekućine uz eksplozije i promjene boje. Postoji i bolji način, gdje izravno iz čvrstih polaznih materijala možemo dobiti korisne kemikalije, a bez štetnih otapala, uz smanjen otpad, i uz puno manje utrošene energije.
Dr. sc. Ivana Brekalo je rodom iz Splita, a prvostupnički i magistarski studij kemije završila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon kratkog rada u Plivi otišla je na doktorat u Sjevernu Ameriku, na sveučilištima Georgetown (Washington DC, SAD) i McGill (Montreal, Kanada). Tamo se uglavnom bavila proučavanjem poroznih materijala i njihove priprave pomoću mehanokemijskih metoda. Nakon doktorata Ivana se vratila u Hrvatsku i zaposlila se na Institutu Ruđer Bošković kao poslijedoktorand u Laboratoriju za primijenjenu i održivu kemiju, gdje nastavlja svoj rad u razvijanju novih metoda u mehanokemiji. Posljednjih šest mjeseci provela je na Sveučilištu u Varšavi, učeći napredne metode u računalnoj kemiji, koje želi primjeniti kao pomoć svom eksperimentalnom radu. Ivana je autorica više znanstvenih radova, prezentirala je svoja istraživanja na međunarodnim znanstvenim skupovima, a posebno je interesira znanstvena komunikacija. U slobodno vrijeme bavi se plesom, društvenim igrama i primjenjenom kemijom u kuhinji (kuhanjem i pečenjem kolača).
Asistentica @ Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Asistentica @ Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tajne pojedine stanice
Personalizirana medicina je revolucionarni pristup zdravstvenoj skrbi koji uzima u obzir jedinstvene potrebe svakog pojedinca. Korištenjem najsuvremenijih tehnologija kojima možemo gledati ekspresiju gena svake pojedinačne stanice, medicinski stručnjaci mogu bolje razumjeti složenost bolesti, što im omogućuje da prilagode tretmane specifičnim potrebama osobe. Dovoljna je jedna promijenjena i drugačija tumorska stanica s razvijenom rezistencijom na lijek da odgovarajuća terapija ne uspije.
Doris Brkić, mag. biol. mol. je asistentica u grupi za bioinformatiku i studentica prve godine doktorskog studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. U srednjoj školi i na fakultetu je aktivno sudjelovala kao popularizatorica znanosti kroz manifestacije kao što su Noć biologije te Znanstveni piknik. Smatra da je vrlo bitno približiti znanost svima, a naročito djeci jer se kroz zabavu uvijek najviše nauči te je to odličan način za poticanje međusobnog razumijevanja zanstvenika i opće populacije. Doris se trenutno bavi analizom genomskih podataka pacijenata oboljenih od COVID-19 bolesti te pokušava pronaći male izmjene u genima pacijenata (polimorfizama jednog nukleotida tj. SNP) koje su povezane sa težinom njihovih simptoma. Cilj njezinog istraživanja je da se u konačnici sekvenciranjem gena neke osobe mogu utvrditi postoje li rizični faktori te predvidjeti kakav će biti ishod bolesti, hoće li doći do težeg oblika bolesti ili lakšeg.
Paula Štancl, mag. biol. mol., je asistentica u Grupi za Bioinformatiku i studentica druge godine doktorskog studija Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Već je u ranijim studentskim danima dobila Rektorovu nagradu za bioinformatičku analizu genoma ogulinske špiljske spužvice, endemske vrste u Hrvatskoj. Danas se Paula u svakodnevnom radu bavi analizom tumorskih podataka dobivenih pomoću sekvenciranja ljudskog genoma. Proučava mutacije i epigenetske modifikacije koje su odgovorne za nastanak i razvoj tumora. Razvija modele strojnog učenja kako bi što bolje odredila porijeklo tumora i njegovih raznih podtipova, s ciljem unaprjeđenja tumorskih terapija.
U lovu na kozmičke zvijeri
U svom izlaganju Lana će pričati o području istraživanja razvoja galaksija kroz povijest svemira te koju ulogu u tome igraju supermasivne crne rupe u središtima galaksija. Gdje su u toj priči kozmičke zvijeri i kako ih uloviti? Dođite i saznajte!
Lana je doktorirala 2020. godine na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu na temu istraživanja dalekih galaksija opaženih radio teleskopom VLA. Od 2020. godine radi na Institutu Ruđer Bošković, gdje istražuje međuzvjezdani prostor i magnetsko polje naše galaksije Mliječne staze na temelju opažanja napravljenih radioteleskopom LOFAR. Od 2023. godine fokus istraživanja su joj statističke analize velikih skupova zvijezda opaženih svemirskim teleskopom Gaia.
Čudesni svijet kukaca
Kukci su najbrojnija skupina životinja na zemlji. Sastavni su dio ekosustava i prirodnog svijeta o kojem ovisimo. Različiti su oblikom i načinom života, a nalaze se i tamo gdje postoje minimalni uvjeti za život. Ljudi ih uglavnom ne zamjećuju, ako ih ipak zamijete razmišljaju samo kako bi ih se riješili, a nisu svjesni da su mnoge vrste, od velike su važnosti za našu privredu, okolinu i zdravlje. Ovim putem na zabavan, zanimljiv i edukativan način želim dati priliku posjetiteljima da upoznaju čudesni svijet kukaca, da prošire horizonte i spoznaju ljepotu kukaca, kojih se ne treba bojati i od njih zazirati.
Martina Kadoić Balaško rođena je u Zagrebu 1992. godine. Poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti upisala je 2018. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, nakon završenog preddiplomskog studija Zaštita bilja i diplomskog studija Fitomedicina. Istraživanje i rad na doktorskoj disertaciji bio je usmjeren na praćenje rezistentnih populacija najvažnijih gospodarskih i ekonomskih štetnika te na istraživanje novih metoda detekcije. Doktorirala je u prosincu 2022. na temu „Promjene genoma povezane s razvojem rezistentnosti na insekticide u ekonomski važnih štetnika u Hrvatskoj“ Do sada je kao autor ili koautor objavila 12 a1 radova, 7 a2 radova, jedno poglavlje u knjizi, te nekoliko stručnih radova. Sudjelovala je na međunarodnim znanstvenim i domaćim stručnim skupovima s ukupno 39 usmenih ili poster priopćenja. Dobitnica je nekoliko nagrada za znanstvenu izvrsnost. Znanstveni interesi su joj vezani uz entomologiju, populacijsku genetiku, geometrijsku morfometriju i integriranu zaštitu bilja.
Voditeljica grupe za vodik @ Fakultet strojarstva i brodogradnje
Vodik i obnovljivi izvori energije
Vodik kao energent već je dugo u fokusu mnogih diskusija i planova zemalja EU kao i zemalja diljem svijeta. S ciljem prilagodbe klimatskim promjenama donesen je EU Zeleni plan i EU strategija za vodik koje daju smjernice o postizanju klimatski neutralne Europe. Da bi se razumjelo što to nama vodik kao energent/gorivo donosi, najbolje je približiti ovu temu pojašnjenjem posljedica do kojih će doći ako nešto ne poduzmemo. Pri tome je važno staviti naglasak na nekoliko utjecajnih faktora. Prvi je podizanje svijesti o opasnosti klimatskih promjena. Ako se kao referentna godina uzme 1850. (početak druge industrijske revolucije), globalna površinska temperatura je do danas porasla za više od 1 °C (neki izvori navode i 1,38 °C), a Pariškim sporazumom porast se želi ograničiti na 1,5 °C. Drugi utjecajni faktor je promidžba tehnologija koje treba razvijati da bi se dogovoreno ograničenje zaista i ostvarilo.
Ankica Kovač je izvanredna profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Područje istraživanja kojime se bavi uključuje vodik u sprezi s obnovljivim izvorima energije. Autorica je i koautorica znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim znanstvenim časopisima visokoga faktora odjeka, zbornicima radova i poglavljima knjiga. Urednica je knjige pod nazivom Fuel Cell and Hydrogen Technologies in Aviation koju je izdao Springer Cham. Ankica je osnovala i pokrenula međunarodnu konvenciju Renewable Hydrogen Energy Convention – RH2EC (https://rh2ec.com). Izradila je prvi hrvatski bicikl na vodik i prvu hrvatsku punionicu vodika koja je zbog svog inovativnog dizajna zaštićena kao intelektualno vlasništvo na nacionalnoj (žig) i međunarodnoj razini (dizajn). S ciljem promocije transporta temeljenoga na vodiku, u suradnji s Toyota Croatia d.o.o., organizirala je Croatia Mirai Challenge kao putovanje od Zagreba do Bruxellesa. Uz nekoliko manjih projekata u tijeku, Ankica je voditeljica projekta pod nazivom Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te projekta pod nazivom Napredne metode proizvodnje i transporta zelenog vodika financiranoga iz Hrvatske zaklade za znanost. Ankica je predstavnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Hydrogen Europe Research, te članica Izvršnog odbora The Collaboration Programme on Advanced Fuel Cells, kao predstavnica Republike Hrvatske. Članica je Vijeća Predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik. Sudjelovala je u izradi Hrvatske strategije za vodik kao potpredsjednica Stručne radne skupine pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, te je kao predsjednica Radne skupine za mapiranje i predviđanje sudjelovala u projektu u okviru tematskog prioritetnog područja Energija i održivi okoliš pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ankica je dobitnica nagrade Croatian Woman of Influence Award u kategoriji Leadership and Innovation.
Tamna tvar genoma
Ako zamislimo ljudski genom kao knjigu, ona bi sadržavala 3 milijarde slova. Samo oko 2% te knjige čine geni koji sadrže kod za prepisivanje u proteine, a ostatak su nekodirajući dijelovi koju nazivaju i “tamna tvar”. Dijelovi “tamne tvari” genoma su izrazito evolucijski konzervirani, što znači da je prirodna selekcija kroz stotine milijuna godina poništila svaki pokušaj da se te nekodirajuće sekvence promijene pa pretpostavljamo da imaju važnu ulogu za čovjeka. Znanstvenici gledaju gdje se u genomu takve regije nalaze (nisu nasumično raspoređene po genomu već se nalaze oko gena koji imaju vrlo specifične uloge) te koriste tu misteriozno visoku konzerviranost “tamne tvari” i statističke metode u razjašnjavanju mehanizama nastanka nasljednih bolesti kod čovjeka.
Katarina Mandić je asistentica na Institutu Ruđer Bošković u Laboratoriju za strojno učenje i reprezentacije znanja. Diplomirala je Molekularnu biotehnologiju na PBF-u gdje se prvi put susrela s bioinformatikom – spoj biologije, statistike i računarstva. Zatim se pridružila bioinformatičkoj grupi na IRB-u gdje analizira i vizualizira velike količine podataka dobivene visoko-propusnim biološkim eksperimentima, kao što je sekvenciranje genoma. Uže područje interesa obuhvaća analizu varijanti u kontekstu ljudskih bolesti, odnosno kako iz velike količine podataka iz genoma možemo naučiti nova znanja o mehanizmima nasljednih bolesti. Osim istraživačkog rada, Katarina sudjeluje u aktivnostima popularizacije znanosti i znanstvene metode. U slobodno vrijeme je aktivna sportašica i hrvatska softball reprezentativka.
Docentica @ Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kako nam inženjerska i zelena rješenja pomažu u smanjenju rizika od poplava?
Klimatske promjene dovode do ubrzavanja hidrološkog ciklusa te do sve češće pojave ekstremnih hidrometeoroloških događaja kao što su poplave. Plavljenje rezultira posljedicama koje mogu biti u rasponu od kratkotrajnog otežanog funkcioniranja stanovništva do, razaranja infrastrukture, ekonomskih gubitaka te ljudskih žrtava. U predavanju će se predstaviti izazovi u upravljanju vodama na velikoj (sliv) i maloj skali (urbano područje, poljoprivredna površina, vlastito dvorište). Predstaviti će se mogućnosti i ograničenja različitih inženjerska rješenja te rješenja temeljena na komplementarnim zelenim pristupom u smanjenu rizika od poplava . Publici će se približiti koja je uloga znanosti, hidrologije, inženjerstva, hidrotehničke struke te sustavnog pristupa u procesu pronalaženja najboljih rješenja kroz različite primjere u Hrvatskoj i inozemstvu. Lonjsko polje je primjer uspješne sprege područja zaštićene prirode i konvencionalnog sustava obrane od poplava dok brdske retencije imaju važnu ulogu u smanjenju od poplava na području grada Zagreba.
Kristina Potočki zaposlena je kao docentica u Zavodu za hidrotehniku na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima iz područja hidrologije, vodnog gospodarstva i mehanike fluida na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Predaje kolegije i na diplomskom studiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na preddiplomskom studiju Vojnog inženjerstva na Hrvatskom vojnom učilištu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata, autorica je više od 40 znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjigama. Članica je strukovnih i znanstvenih hidrotehničkih i hidroloških udruženja. Osim znanstvenog istraživanja u području hidrologije, analize vremenskih serija i vodnog gospodarstva, uključena je i u multidisciplinarna istraživanja koji se bave primjenom inženjerskih mjera u kombinacijama s „zelenim mjerama“ za ublažavanje poplava, suša i zagađenja vodotoka. U slobodno vrijeme uživa u šetnjama u prirodi te u aktivnostima popularizacije znanosti u STEM području.
Izvanredna profesorica @ Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Kako analitičari pomažu u liječenju raka dojke?
Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena u razvijenom svijetu od koje će oboljeti svaka osma žena. Od raka dojke mogu čak oboljeti i muškarci. Gotovo polovica žena ujedno razvije i metastatsku bolest. U Hrvatskoj je nažalost udio novooboljelih viši nego u Europi i ima trend rasta. Danas je to javnozdravstveni izazov i ulaže se puno napora u rano otkrivanje bolesti i njeno uspješno liječenje. Kroz ovo predavanje osvrnut ćemo se na neke mitove i predrasude vezane uz rak dojke, naučiti koji čimbenici povećavaju rizik od raka dojke te kako možemo smanjiti taj rizik. Također ćemo se upoznati kako analitičari u svojim laboratorijima uz pomoć sofisticiranih analitičkih tehnika mogu pomoći u liječenju raka dojke.
Miranda Sertić zaposlena je kao izvanredna profesorica na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju nastave na diplomskom i poslijediplomskim studijima na kolegijima Analitika lijekova, Kontrola kakvoće lijekova, Osiguravanje kvalitete i registracija lijekova, Farmaceutska informatika i Analitički postupci u identifikaciji krivotvorenih farmaceutskih proizvoda. Voditeljica je HRZZ uspostavnog istraživačkog projekta „Nova bioanalitička rješenja za personalizaciju raka dojke“ te mentorica brojnim studentima diplomskog i doktorskog studija. Iznimno je angažirana u nacionalnim i međunarodnim farmaceutskim strukovnim udruženjima te aktivnostima popularizacije znanosti.
Znanost u službi zaštite prirode
Veliku ulogu u očuvanju prirode imaju zaštićena područja. Zbog specifičnog geografskog položaja naša je zemlja izrazito bogata u smislu krajobrazne i biološke raznolikosti te je ukupno 410 područja u Hrvatskoj zaštićeno nekom kategorijom zaštite. Posebno su značajni nacionalni parkovi (NP), prostrana i pretežno neizmijenjena područja iznimnih prirodnih vrijednosti, u kojima su ljudske aktivnosti ograničene u svrhu očuvanja prirode. NP Krka zbog velikog bogatstva staništa i vrsta, brojnih sedrenih slapova i kulturne baštine jedna je od naših najpoznatijih atrakcija. Međutim, izvorišni dio rijeke Krke, temeljnog fenomena NP, nije zaštićen te su u blizini grada Knina prisutni utjecaji neadekvatno pročišćenih industrijskih i komunalnih otpadnih voda, koje ugrožavaju osjetljivi ekosustav rijeke Krke. Stoga znanstvenici prate kemijske čimbenike vode te biološke odgovore organizama kako bi spriječili štetni utjecaj zagađenja na osjetljivi krški vodotok te time očuvali bioraznolikost i izvore pitke vode te ujedno ukazuju na važnost zaštite naših prirodnih bogatstava.
Sara Šariri, mag. oecol., preddiplomski i diplomski studij Znanosti o okolišu završila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem trenutno pohađa drugu godinu doktorskog studija Biologije. Tijekom studentske prakse u ekotoksikološkom laboratoriju u Lisabonu razvila je interes za rad u znanosti te se 2021. zaposlila kao asistentica u Laboratoriju za biološke učinke metala Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković, na HRZZ projektu BIOTOXMET pod mentorstvom dr. sc. Vlatke Filipović Marijić. Njezin istraživački rad uključuje praćenje bioloških promjena organizama koje odražavaju kvalitetu vodenih sustava, posebno kod izloženosti zagađivalima poput toksičnih metala i mikroplastike. Biološke promjene uglavnom prati na slatkovodnim ribama, ali istražuje i mogućnost uvođenja njihovih nametnika kao novih osjetljivih bioindikatora zagađenja vodenih ekosustava metalima. Dosadašnje rezultate istraživanja predstavila je na nekoliko domaćih i međunarodnih skupova.
Asistentica @ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Samo doza čini otrov – Putovanje botulinum toksina od uzročnika smrtonosne bolesti do revolucionarnog lijeka
Botulinum toksin jedan je od najpotentnijih toksina poznatih čovjeku te uzrokuje opasnu bolest botulizam. Unatoč svojoj visokoj toksičnosti primjenjuje se za terapiju različitih stanja u medicini. Iako je daleko najpoznatija upotreba botulinum toksina kao sredstva koje uklanja bore u estetskoj medicini, zapravo se mnogo češće koristi u terapiji migrena, boli te motoričkih poremećaja poput spasticiteta i
distonija. Zanimljivo je kako je već u 18. stoljeću njemački liječnik Justinus Kerner promatrajući simptome pacijenata oboljelih od botulizma, predvidio moguću upotrebu botulinum toksina za liječenje različitih poremećaja. No od kuda zapravo potječe botulinum toksin, kakvo je njegovo djelovanje te kako nam to djelovanje pomaže u liječenju različitih stanja, osvrnut ćemo se u ovom predavanju. Take-home message: kako smrtonosan toksin u pravoj dozi postaje siguran lijek za mnoga stanja u medicini.
Petra Šoštarić Mužić, dr. med. vet, rodom iz Koprivnice, diplomirala je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine, gdje već kao studentica pokazuje zanimanje za znanost te za studentski znanstveni rad dobiva Rektorovu nagradu. Nakon završenog fakulteta kratko vrijeme radi kao stručni suradnik za farmakovigilanciju. U rujnu 2020 godine zapošljava se kao asistent na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta, na HRZZ istraživačkom projektu pod mentorstvom dr. sc. Ivice Mataka. Bavi se pretkliničkim istraživanjem središnjih učinaka botulinum toksina na motoriku i oporavak mišića u životinja kod kojih je eksperimentalno izazvan mišićni spazam. U sklopu radnog mjesta, upisuje doktorski studij-Biomedicina i zdravstvo, te dio doktorata izrađuje u suradnji sa Sveučilištem u Padovi, Laboratorijem za neurotoksine, neurodegeneraciju i regeneraciju pod komentorstvom doc. dr. sc. Marca Pirazzinija.
Viša znanstvena suradnica @ Institut Ruđer Bošković
Stres i mentalno zdravlje
Stres je postao neizbježan i sastavan dio suvremenog života. Stresna situacija remeti homeostazu tj. psihofiziološku ravnotežu organizma i zahtijeva njegovu prilagodbu. Reakcija organizma na stres može imati pozitivne učinke, te omogućiti rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline. Međutim, u slučaju dugotrajnog stresa, zbog neuspješne prilagodbe na stres ili nakon velikih životnih trauma , može doći do negativnih posljedica poput iscrpljenja organizma i razvoja različitih tjelesnih i neuropsihijatrijskih bolesti, posebice u osoba sa genetskom predispozicijom. Stres se povezuje s razvojem brojnih neuropsihijatrijskih bolesti, poput post-traumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresije, ovisnosti, a može potaknuti i neurodegenerativne promjene i razvoj demencije. U Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković bavimo se istraživanjem kompleksne molekularne podloge neuropsihijatrijskih poremećaja povezanih sa stresom s ciljem otkrivanja potencijalnih biomarkera za bolju dijagnozu i predviđanje tijeka bolesti, te identifikaciju novih meta za njihovu prevenciju i liječenje.
Izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac voditeljica je Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je u području molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, te diplomirala projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu te primila više nagrada i stipendija, uključujući nagrade Instituta Ruđer Bošković te Državnu nagradu za znanost za popularizaciju znanosti. Objavila je više od 80 znanstvenih radova i 20 poglavlja u knjigama. Koordinira/sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Predaje na diplomskim i doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci te je mentorica 16 diplomskih i 5 doktorska rada. Sudjeluje u radu stručnih društava, organizaciji znanstvenih skupova i popularizaciji znanosti. Članica je uredništva te recenzentica brojnih časopisa, kongresa, knjiga i znanstvenih projekata. Njeno područje istraživanja je molekularna osnova poremećaja povezanih s stresom i neuropsihijatrijskih poremećaja, te molekularni mehanizmi neuropsihoaktivnih lijekova.
Osim ovih 14 izlagačica na Cvjetnom trgu ćete moći upoznati brojne druge hrvatske znanstvenice, koje će spremno odgovoriti na sva vaša pitanja o znanosti. Dolazak su nam potvrdile prošlogodišnje izlagačice dr. sc Ana Babić Perhoč, dr. sc. Anja Barešić, Silvija Petković, mag. appl. chem. i mnoge druge te naravno glavna organizatorica dr. sc. Inga Patarčić.
Raspored
Kako nam je bilo
Poveznica na cijelu galeriju slika
Partneri eventa
Premifab prva je tvrtka u Hrvatskoj čija je primarna djelatnost regeneracija otpadnih otapala i materijalna oporaba ostalog opasnog otpada u skladu sa snažnim EU propisima u gospodarenju otpadom. Vode se modelom kružnog gospodarstva pri čemu regenerate plasiraju na tržište u obliku različitih proizvoda te na taj način produljuju životni vijek proizvoda, a istovremeno smanjuju količinu otpada. Premifab postavlja novi standard u gospodarenju opasnim otpadom u Hrvatskoj!
Rijetki su oni savršeni trenuci koji su nas zabavili, pokrenuli i ostavili plemenit trag. Događaji kojih se sjećamo s veseljem, prepričavamo, i nadamo se kako će se ponoviti. Organizacija takve stvari radi svakodnevno, od upečatljive kampanje, preko nezaboravnog, rasplesanog eventa, neočekivane gerila akcije do sasvim nove vizije marketinga. Sve samo s jednom namjerom – stvarati osobna, uvjerljiva i neponovljiva iskustva. S 20 godina iskustva na tržištu Organizacija se pozicionirala kao jedna od vodećih face-to-face agencija sa zavidnim projektima iz područja BTL komunikacija.
