Zagreb, 8. ožujka 2026.
Na Međunarodni dan žena u centru Zagreba stvaramo arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihovih istraživanja!
Ove godine obilježavamo mali jubilej Znanosti u prolazu – njezino 5. izdanje – te zbog toga selimo na glavni zagrebački trg – Trg bana Josipa Jelačića!
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Uhvaćeni u slatku mrežu čokolade – otkrijte što se sve krije u čokoladi!
Čokolada je najomiljenija slastica bez koje se ne može zamisliti niti jedno događanje u društvu. Međutim, čokolada u sebi sadrži i potrebne elemente koji potiču naš živčani sustav na bolju reakciju na stresove iz okoline. Potiče na inteligentnije i veselije odgovore i ponašanja u društvu na situacije koje su neugodne. Život bez čokolade je nezamisliv, a mnogi ne znaju da u biti čokolada raste na drvu Teobroma caccao i jedan je od najdragocjenijih darova prirode. Kvaliteta čokolade ovisi prvenstveno o kvaliteti kakaovca, a kvaliteta kakaovca o podneblju u kojem raste. Sadržaj antioksidansa otkriva iz kojeg podneblja dolazi kakaovac. Posjetitelji će moći naučiti kako se određuju karakteristični flavonoidi i željezo u čokoladi i na taj način otkriti slatke tajne dobre čokolade koja daje kreativnost umjetnicima i znanstvenicima. Međutim naučit će glavnu razliku između bijele i crne čokolade i kako boja čokolade ovisi o sirovini iz koje se dobiva, te kako znanost utječe na širenje kulture znanja o čokoladi.
Prof. dr. sc. Danijela Ašperger rođena je 1973. u Zagrebu. Diplomirala je (1998.), magistrirala (2003.), doktorirala (2007.) i od 2024. godine je redovita profesorica u trajnom zvanju na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Na istom se Fakultetu zaposlila 1999. godine kao asistent na Zavodu za analitičku kemiju. Područje znanstvenoga interesa su joj analitička kemija, kromatografske metode i određivanje toksičnosti organskih zagađivala u okolišu. Objavila je više od 50 znanstvenih radova. Članica je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera – Sekcija za kromatografiju, članica Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ) te je član uredničkog odbora u časopisu Kemija u industriji. Godine 1997. dobila je Rektorovu nagradu, a 2023. nagradu Franjo Hanaman za promicanje imena Fakulteta.
Kako negativno utječemo na ptice i što vi možete napraviti da pomognete
Ljudi svojim aktivnostima izrazito, i to uglavnom negativno, djeluju na živi svijet. Ptice, koje su svuda oko nas, poprilično su osjetljive na razne ljudske utjecaje. Osim toga, mnoge price migriraju, tako da na njih ne utječe samo stanje mjesta na kojem gnijezde, nego i mjesta na kojem zimuju, kao i područja koja moraju preletjeti između mjesta gniježđenja i mjesta zimovanja. U ovom predavanju osvrnut ću se na naše globalno istraživanje o širokom dijapazonu ljudskih utjecaja na ptice, a publici ću dati i nekoliko ideja o tome kako sami mogu pozitivno djelovati na ptičji svijet.
Antica se na početku svoje karijere bavila istraživanjem ptica, poglavito njihove ekologije, dinamike veza između parova, uključujući i ‘razvode’ parova, te socijalne dinamike unutar povezanih skupina, te kako sve ovo utječe na prirodnu selekciju – tko će preživjeti i ‘širiti’ svoje gene dalje, a tko ne. Na ovoj temi je doktorirala na sveučilištu Oxford. Kasnije su je počele zanimati i teme sinteze znanstvenih dokaza – tj. što nam sva istraživanja neke teme globalno kažu o toj temi. Dali su rezultati svih istraživanja isti, ili postoje razlike. Ako razlike postoje, zašto postoje. Te na kraju, koliko su sama istraživanja kvalitetna i koliko im možemo vjerovati. Gledajući šire, Antica se bavi istraživanjem same znanosti – koji su problemi u znanstvenom sustavu, kako ih riješiti, te kako znanost učiniti korisnijom i za znanstvenike, ali i za njene druge potencijalne korisnike.
voditeljica Odjela anorganski laboratorij @ Državni hidrometeorološki zavod
Kvaliteta zraka: značaj analize onečišćujućih tvari i prognoze kvalitete zraka
Onečišćenje zraka predstavlja i lokalni i globalni problem jer nastaje kada je njegov prirodni sastav narušen prisutnošću onečišćujućih tvari. Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku, NN 77/2020 kao onečišćujuće tvari u zraku navedene su plinovite tvari (SO₂, NOₓ, CO, H₂S, NH₃, formaldehid, benzen, merkaptani, prizemni O₃), lebdeće čestice (PM₁₀, PM₂,₅), teški metali (Pb, Cd, As, Ni), ukupna plinovita Hg te kancerogeni i toksični spojevi u česticama i ukupnoj taložnoj tvari. Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da navedene onečišćujuće tvari u zraku imaju direktan negativan učinak na zdravlje ljudi te da su povezani s nekoliko nezaraznih bolesti, nepovoljnih zdravstvenih stanja i povećanom smrtnošću. S ciljem zaštite zdravlja i dobrobiti građana te očuvanja okoliša, Sektor za kvalitetu zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda provodi sustavne analize oborine, zraka i lebdećih čestica, mjeri koncentracije plinova i čestica u realnom vremenu te izrađuje prognozu kvalitete zraka za cijelo područje Republike Hrvatske.
Po završetku studijskog obrazovanja na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu zaposlila sam se na istom Fakultetu u suradničkom zvanju asistenta. Doktorirala sam 2015. g, pri čemu sam imala želju znanstveno doprinositi u realnom sektoru te se zapošljavam u Zagrebačkoj pivovari d.o.o. Vođena željom za daljnjim razvojem i povezivanjem industrijskog iskustva sa znanstveno-istraživačkim radom, 2021. godine zaposlila sam se na Veleučilištu u Karlovcu. Trenutačno radim u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Sektoru za kvalitetu zraka, kao voditeljica Odjela anorganski laboratorij u Službi kemijski laboratorij. Moj rad usmjeren je na osiguravanje visoke točnosti i pouzdanosti analitičkih podataka o onečišćujućim tvarima u zraku, što je ključno za praćenje stanja okoliša, unaprjeđenje kvalitete zraka i zaštitu zdravlja ljudi. Aktivno sudjelujem u razvoju i provedbi sustava osiguranja kvalitete laboratorijskih analiza te u izradi stručnih izvješća i znanstvenih publikacija. Također sam uključena u edukaciju i usavršavanje stručnog kadra te sudjelujem na znanstvenim i stručnim skupovima.
viša asistentica @ Hrvatski veterinarski institut
asistentica @ Hrvatski veterinarski institut
Što ribe govore, a deklaracije skrivaju? Znanost od uzgajališta do trgovine
Kako znamo da je riba loše volje ili da ju nešto boli? Iako ribe ne govore, more i njihovo ponašanje stalno nam šalju signale. U projektu MARINET razvijamo mobilnu aplikaciju koja, uz pomoć senzora za praćenje uvjeta u moru i umjetne inteligencije, prati znakove koji otkrivaju kako se ribe osjećaju. Aplikacija bilježi okolišne, klimatske i tehnološke uvjete u uzgajalištu, ali i promjene u izgledu i ponašanju riba – jedu li normalno, plivaju li pravilno i rastu li kako bi trebale. Kada se neki od tih parametara promijeni, sustav može na vrijeme upozoriti da postoji rizik od stresa, parazita ili bakterijskih bolesti. Cilj je reagirati prije nego što ribe obole, umjesto tek kada se problem već vidi. Ovakav „pametni uzgoj ribe“ pomaže uzgajivačima da donose bolje odluke, smanjuje potrebu za lijekovima i doprinosi zdravijem moru i zdravijoj, sigurnijoj i održivoj proizvodnji hrane.
Kada biramo ribu u trgovini, police su preplavljene obećanjima o zdravlju, vitalnosti i “super-hrani”. Natpisi poput “izvor omega-3” ili “povoljno utječe na rad srca” nisu samo marketinški trikovi, već strogo kontrolirane tvrdnje temeljene na znanstvenim dokazima. Ipak, većina kupaca provede tek nekoliko sekundi promatrajući pakiranje, oslanjajući se na privlačan dizajn, dok se prava priča o kvaliteti skriva u sitnim slovima na poleđini.
Upravo se u laboratorijima odvija “dešifriranje” onoga što jedemo. Analizom sastava proizvoda istražuje se koliko nutrijenata stvarno preostaje nakon prerade i odgovara li sadržaj „obećanjima“ na pakovini. Povezivanjem takvih saznanja s praktičnim savjetima, složeni sustav deklariranja namirnica postaje razumljiv vodič kroz svakodnevnu prehranu. Cilj je osnažiti svakog potrošača da, bez obzira na šarenilo polica, prepozna stvarnu vrijednost obroka i donese ispravnu odluku koja će doista pridonijeti njegovu zdravlju i održivom načinu života.
Dorotea Grbin je viša asistentica na Hrvatskom veterinarskom institutu, specijalizirana za bolesti akvatičnih životinja. Doktorirala je 2019. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin znanstveni rad obuhvaća sveobuhvatan dijagnostički pristup, uključujući parazitološke, bakteriološke, virološke, histopatološke i molekularne analize. Tijekom stručnih usavršavanja u Sloveniji, Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama stekla je napredna znanja iz genomike i bioinformatike, uključujući analizu visokoprotočnog sekvenciranja (NGS), bioinformatičke pristupe virusima i bakterijama te obradu velikih skupova podataka korištenjem računalnih klastera. Dodatno je educirana u području validacije dijagnostičkih metoda u zdravlju akvatičnih organizama. Sudjelovala je na projektu Unity through Knowledge Fund (UKF), projektima Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ), a trenutačno sudjeluje kao suradnica na Interreg projektu Italija–Hrvatska „Mariculture Network – MARINET“.
Hanna Skendrović rođena je 1998. godine u Zagrebu, gdje nakon završetka Zdravstvenog učilišta upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PBF). Svoj znanstveni put započinje u Laboratoriju za analitičku kemiju Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu kao suradnica na međunarodnom projektu „MARICULTURE NETWORK, Marinet“ (Interreg Italija-Hrvatska). Karijeru nastavlja kao asistentica u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost za razvoj karijera mladih istraživača. Godine 2026. upisuje doktorski studij Prehrambene tehnologije na PBF-u, a u sklopu projekta MARINET usmjerava svoja istraživanja na nutritivnu i senzorsku kvalitetu ribe.
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Što povezuje filter za kavu i biološke invazije?
Biološke invazije posljedica su sve povezanijeg svijeta. Invazivne strane vrste su organizmi koje je čovjek, slučajno ili namjerno, prenio u područja u kojima prirodno ne žive, a ondje mogu štetiti prirodi, gospodarstvu ili zdravlju ljudi. One su jedan od najvažnijih uzroka gubitka biološke raznolikosti globalno. Ipak, samo mali broj svih prenesenih vrsta uspije postati invazivan jer proces invazije djeluje poput filtera – kroz njega prolaze samo vrste koje uspješno savladaju sve prepreke, baš kao što filter za kavu propušta samo najfinije čestice. Zbog jakog negativnog učinka tog malog broja vrsta, važno je utvrditi što određuje hoće li neka vrsta postati invazivna –tj. što određuje njezin invazivni uspjeh. U predavanju ću govoriti o odrednicama invazivnog uspjeha, zašto je brzo širenje presudno, što sve vrste donose u novo područje i s kakvim se izazovima i prednostima ondje susreću. Osvrnuti ću se i na trgovinu egzotičnim kućnim ljubimcima i kako možemo biti odgovorni vlasnici koji ne potiču biološke invazije.
Radim na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i istražujem svijet invazivnih stranih vrsta . To su vrste koje su djelovanjem čovjeka, slučajno ili namjerno, unesene u područja u kojima prirodno ne obitavaju i tu negativno utječu na biološku raznolikost, gospodarstvo ili zdravlje ljudi. Između velikog broja vrsta koje se danas prenose diljem svijeta, samo mali dio njih postaje invazivan. Zanima me što određuje invazivni uspjeh – zašto su baš neke vrste toliko uspješne, što im omogućava brzo širenje u novom okolišu, kakve ‘skrivene’ probleme njihovo širenje donosi i što možemo učiniti da spriječimo njihove negativne posljedice. S vremenom sam se počela baviti i širim pitanjima poput upravljanja invazivnim vrstama, zakonodavstva i trgovinom egzotičnim ljubimcima kao izvorom invazivnih stranih vrsta. U svojim istraživanjima fokusiram se na slatkovodne ekosustave i beskralješnjake. Uz istraživanje, posebno me veseli rad sa studentima i popularizacija znanosti.
Iza “pametnih” sustava: inženjering umjetne inteligencije
Iza svakog „pametnog” alata stoje tisuće inženjerskih odluka koje rijetko dolaze u fokus javnosti. Ovo predavanje nudi realističan i praktičan pogled na umjetnu inteligenciju kakva se danas razvija. Fokus je na tehnološkim temeljima AI-a, ograničenjima postojećih modela i stvarnim problemima koje ti sustavi pokušavaju riješiti. Kroz iskustvo rada na razvoju AI sustava prikazat će se kako izgleda rad „iza kulisa” te zašto je važno tko sudjeluje u dizajnu tehnologija koje sve snažnije utječu na naš svakodnevni život.
Silvija Lešković je programer i stručnjak za razvoj sustava umjetne inteligencije s više od 13 godina iskustva u IT razvoju, upravljanju podacima i automatizaciji procesa. Njezin glavni fokus uključuje niskorazinsko programiranje, kriptografiju te primjenu matematičkih modela, big data tehnologija i računalne analitike u stvarnim sustavima. Vodila je međunarodne timove i koordinirala projekte u više zemalja, a projekti za koje je bila zadužena uključuju razvoj sustava za obradu podataka, automatizaciju skalabilnih workflowa i optimizaciju poslovnih procesa, te kreiranje AI i NLP projekata s vlastitim algoritmima digitalne ligvinstike, od inicijalnog razvoja modela do završne implementacije. Aktivno doprinosi interdisciplinarnom istraživanju, spajajući tehničku ekspertizu, računalnu rigoroznost i inovativne tehnologije na međunarodnoj razini.
Internist hematolog @ Klinička bolnica Merkur
Anemija i pamćenje: postoji li veza?
Anemija je stanje karakterizirano smanjenjem broja crvenih krvnih stanica ili smanjenjem hemoglobina, a uzrokovana je manjkom željeza ili vitamina (B12, folna kiselina) ili kroničnom bolešću. Anemija zbog manjka željeza (sideropenična) je najčešća i prisutna je kod oko 30% svjetske populacije. Smatra se da oko 40% predškolske djece i trudnica ima manjak željeza. Iako je anemija često povezana s umorom i slabošću, može utjecati i na kognitivne sposobnosti poput pažnje, pamćenja i izvršnih funkcionalnih sposobnosti. Niske razine hemoglobina kod anemije uzrokovane nedostatkom željeza smanjuju oksigenaciju tkiva, a kronično niska opskrba kisikom može utjecati na energetski metabolizam mozga i intelektualno funkcioniranje. Kognitivni simptomi kao posljedica anemije mogu rezultirati poteškoćama u učenju i obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Stoga je važno na vrijeme prepoznati kliničke simptome i znakove anemije te pravovremeno djelovati na njenu korekciju kako bi se izbjegle brojne tegobe ukoliko anemija ostane neriješena.
Doc. dr. sc. prim. Inga Mandac Smoljanović diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2004. godine, gdje, nakon obvezatnog pripravničkog staža i položenog državnog ispita, 2004. godine započinje raditi kao znanstveni novak na Zavodu za farmakologiju. Specijalizant interne medicine na Klinici za unutarnje bolesti Kliničke bolnice (KB) Merkur postaje 2006., a 2010. godine postaje specijalist interne medicine. Od 2013. godine je subspecijalist hematolog na Zavodu za hematologiju KB Merkur. Stručno se usavršavala u inozemstvu (6 mjeseci u Seattle Cancer Care Alliance/University of Washington Medical Center, Seattle, SAD). Doktorsku disertaciju obranila je 2020. godine. Od 2021. godine priznat joj je naziv primarijus, a iste je godine imenovana voditeljicom Odjela za transplantaciju perifernih matičnih stanica i intenzivnu kemoterapiju Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KB Merkur. U nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu sudjeluje od 2004. godine, u veljači 2025. izabrana je u naslovno znansveno-nastavno zvanje docenta na Katedri na internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Objavila je brojne radove u indeksiranim časopisima, a sudjelovala je u izradi nacionalnih smjernica za liječenje bolesnika sa sideropeničnom anemijom, mijelodisplastičnim sindromom i multiplim mijelomom. Pozvani je predavač na više domaćih kongresa i simpozija s međunarodnim sudjelovanjem te međunarodnih kongresa. Član je Upravnog odbora Hrvatskog društva za hematologiju, trenutno obavlja dužnost tajnice društva.
Asistentica @ Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Zelena energetska tranzicija: što nas čeka, koji su izazovi i kako do održivih rješenja?
Zelena energetska tranzicija jedan je od ključnih odgovora na klimatske promjene, rastuću potrošnju energije i potrebu za sigurnijom i održivijom budućnošću. Ona ne predstavlja samo zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima, već i temeljitu promjenu načina na koji proizvodimo, pohranjujemo i koristimo energiju. Predavanje kroz razumljiv i pristupačan pristup objašnjava zašto je zelena energetska tranzicija nužna te koje izazove donosi, ali i koja rješenja već danas postoje. Poseban naglasak stavlja se na ulogu obnovljivih izvora energije, baterijskih sustava i zelenog vodika u stvaranju otpornog i održivog energetskog sustava. Kroz primjere iz prakse i pogled u budućnost, bit će predstavljene prilike koje ova tranzicija otvara za gospodarstvo, tehnologiju i društvo, uz poruku da zelena energetika nije samo izazov, već i prilika za pozitivne promjene.
Petra Miljan završila je preddiplomski i diplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje je po završetku diplomskog studija upisala i doktorski studij. Trenutačno radi kao asistentica na Zavodu za visoki napon i energetiku FER-a te se nalazi u završnoj godini doktorata. Tijekom doktorskog studija provela je nekoliko mjeseci kao gostujuća istraživačica na Tehničkom sveučilištu u Danskoj (DTU). Njezino područje istraživanja vezano je za zelenu energetsku tranziciju, s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije, baterijske sustave i proizvodnju zelenog vodika. U sklopu diplomskog studija, profil Elektroenergetika, sudjeluje u izvođenju nastave iz područja energetskih tržišta, obnovljivih izvora i pohrane energije te planiranja i pogona elektroenergetskog sustava. Kroz svoj rad sa studentima, nastoji im približiti i potaknuti razumijevanje izazova i prilika zelene energetske tranzicije.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Molekulske elektrane koje pokreću mozak
Mozak troši čak 20% ukupne energije tijela, iako predstavlja samo 2% naše tjelesne mase. To ste već sigurno čuli, zar ne? Ali, jeste li se ikada zapitali kako mozak dobiva svu tu energiju? Glavna energetska valuta svih naših stanica molekula je naziva adenozin trifosfat (ATP) i ljudi iskoriste i recikliraju nevjerojatnih 50 kg ATP-a svaki dan! Najveći proizvođači ATP-a su mitohondriji, svojevrsne stanične tvornice koje podmiruju većinu naših potreba za ATP-om. Kroz ovo predavanje odgovorit ćemo na pitanja razlikuju li se mitohondriji mozga od mitohondrija ostalih stanica, kako su građeni i kako proizvode ATP. Zavirit ćemo u svijet molekulskih strojeva unutar mitohondrija, otkriti kako komuniciraju te kako njihovo normalno funkcioniranje vodi k zdravoj moždanoj funkciji. Također, ako vas zanima od čega mozak dobiva najviše ATP-a, a što koristi u krajnjoj nuždi, vidimo se na predavanju!
Kristina Mlinac Jerković izvanredna je profesorica na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članica Laboratorija za molekularnu neurobiologiju i neurokemiju Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Završila je diplomski studij molekularne biologije te doktorski studij biokemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Njezini znanstveni interesi su kompleksni lipidi staničnih membrana, osobito membrana živčanih stanica i kako oni utječu na funkciju specifičnih proteina u zdravlju i bolesti. Usavršavala se u inozemstvu, od čega najduže tijekom višemjesečnih boravaka na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u. Predaje na nekoliko kolegija za studente medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, studente dentalne medicine Stomatološkog fakulteta u Zagrebu te predaje i vodi nekoliko kolegija na poslijediplomskom doktorskom studiju Neuroznanost. Sudjelovala je i vodi znanstvenoistraživačke projekte te je mentorica studentima diplomskog i poslijediplomskog studija. Objavila je više od 20 izvornih znanstvenih radova te nekoliko radova iz povijesti (bio)kemije, znanstveno-popularnih i nastavnih tekstova.
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet
Ljubav čovjeka i obale – tragedija ili happy end?
Predavanje će pribiližiti karakteristike hrvatske obale, njene prirodne različitosti, ugroženost i uobičajene prakse upravljanja. Prikazat će se glavni problemi s kojima se danas susreću obalni prostori svijeta, kao i prakse dobrog upravljanja. Detaljnije će se pokazati djelovanje prirodnih procesa na različitim vrstama obala, ten a različitim obalnim oblicima. Posebno će se na primjerima pokazati utjecaj čovjeka i recentnih klimatskih promjena na obalne prostore. Dio predavanja bit će popraćen rekvizitima i pokusima kako bi se navedena tematika čim bolje približila slušateljima. Tijekom predavanja bit će stavljen naglasak na interakciju sa slušateljima radi njihovog upoznavanja s predloženom temom.
Kristina Pikelj se u svom istraživačkom radu bavi prvenstveno sedimentnom mora, njegovim karakteristikama i rasporedom, kao i interdisciplinarnim istraživanjima u kojima ispituje funkcioniranje sedimentnih okoliša u međudjelovanju s biocenozama morskog dna i pod utjecajem sve jačih antropogenih pritisaka. Drugi dio njenih istraživanja obuhvaća istraživanje geoloških zakonitosti građe i funkcioniranja obala općenito, a naročito obalnih oblika kao što su plaže i klifovi. Intenzivno se bavi temom erozije plaža i klifova pod prirodnim i antropogenim pritiscima, kao i problematike smanjenja prirodnosti obala, nasipavanja plaža i sve većim utjecajem čovjeka na obalni prostor i obalne sustave. Surađuje s brojnim znanstvenicima izvan Hrvatske. Do sad je objavila preko 30 znanstvenih radova, sudjelovala je na preko 120 znanstvenih i stručnih skupova, te radila na više od 30 znanstvenih i stručnih projekata. Drži nastavu na zagrebačkom i pulskom sveučilištu iz kolegija koji se tiču mora i okoliša, te aktivno komunicira znanost u javnosti.
Antibiotici – moćno oružje u borbi protiv bakterija. Čuvajmo ih!
Antibiotici su jedno od najvećih postignuća moderne medicine: učinkovito liječe bakterijske infekcije i omogućuju sigurnije kirurške zahvate. No njihova moć nije neograničena. Nepravilna i prečesta primjena potiče razvoj antimikrobne rezistencije, zbog koje bakterije postaju otporne, a liječenje sve teže, dulje i rizičnije. U predavanju ćemo jednostavno objasniti kako antibiotici djeluju, zašto ne pomažu kod virusnih infekcija te koje su najčešće zablude npr. “za svaki slučaj” ili prekidanje terapije čim se osjetimo bolje. Poseban naglasak bit će na odgovornoj uporabi: kada su antibiotici doista potrebni, zašto je važno slijediti upute liječnika/doktora dentalne medicine te kako svatko od nas može pomoći očuvati njihovu učinkovitost za buduće generacije.
Ivana Šutej izvanredna je profesorica na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi od 2003. godine te je ondje diplomirala, magistrirala i doktorirala. Nastavno je usmjerena na farmakoterapiju u dentalnoj medicini, racionalno propisivanje lijekova i razumijevanje terapijskih postupaka u svakodnevnoj praksi. Sudjeluje u nastavnim aktivnostima na prijediplomskim i poslijediplomskim studijima te razvija dokazima utemeljene sadržaje i suvremene metode poučavanja koje potiču kritičko razmišljanje. Znanstveno se bavi uporabom lijekova, dentalnim materijalima i javnozdravstvenim aspektima oralnog zdravlja, uz publikacije u domaćim i međunarodnim časopisima te aktivnu popularizaciju znanosti. Mentorira studentske radove, sudjeluje u stručnim povjerenstvima te surađuje u interdisciplinarnim projektima u Hrvatskoj.
Ostale izlagačice bit će najavljene uskoro!