Zagreb, 8. ožujka 2025.
Ove godine Međunarodni dan žena pada u subotu, što je idealan dan da još jednom u centru Zagreba stvorimo arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihove znanosti!
Nakon tri godine na Cvjetnom trgu, ove godine Znanost u prolazu seli se na glavni zagrebački trg – Trg bana Josipa Jelačića!
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Sitni ali bitni: što nas raznolikost podzemnih pauka može naučiti o važnosti beskralježnjaka?
Beskralježnjaci su obično zadnji na listi kada je riječ o zaštiti vrsta, iako oni predstavljaju samu bazu naših ekosustava. Raznolikost njihovih vrsta ne predstavlja samo prirodno bogatstvo, već omogućava i stabilnost samih ekosustava. Specifični uvjeti podzemlja skrivaju posebno osjetljive ekosustave koji kriju mnoge endemske vrste, a čije izučavanje nam može otkriti mnogo i o evolucijskim procesima. Da bi uopće znali kako pristupiti očuvanju i zaštiti ekosustava o kojima ovisimo, potrebno je krenuti od poznavanja vrsta koje ih čine, što nam omogućava proučavanje njihovih međuodnosa i na kraju pretpostavki o promjenama unutar ekosustava pod utjecajem različitih vanjskih faktora.
Iva Čupić aktivno sudjeluje u istraživanjima podzemnih ekosustava. Suradnica je na međunarodnom projektu Systematics, taxonomy, and protection of cave spiders of the Rhodinae subfamily, gdje doprinosi taksonomskim analizama špiljskih pauka. Uključena je u terenska istraživanja podzemlja diljem Hrvatske, prikupljajući podatke o fauni podzemnih pauka i drugih organizama. Koautorica je baze podataka o europskim podzemnim paucima. Redovito kombinira znanstveni rad s edukacijom javnosti kroz medije i društvene mreže.
Docentica @ Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet
Tko se boji potresa još?!
Uz pomoć nekih rekvizita, pojasnit ću kako nastaje potres, demonstrirat ću njihovu nepredvidljivost te pojasniti razliku između magnitude i intenzita potresa. Pokazat ću kako potres natjera zgrade na ples i zašto je važno dobro procijeniti koliku trešnju možemo očekivati na nekom području i zašto je to važnije nego moći točno i precizno predvidjeti potres.
Iva Dasović osnovnu i srednju školu (opću gimnaziju) završila je u Otočcu. 2009. godine diplomirala je na studiju inženjerske fizike, usmjerenje geofizike, a doktorirala 2015. god. na Geofizičkom odsjeku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Od 2015. god. radila je kao poslijedoktorandica na Geofizičkom odsjeku PMF-a, a od 2019. god. je zaposlena kao docentica. Istražuje ili je istraživala područje Hrvatske i okolice: prigušenje seizmičkih valova, seizmičnost, građu i svojstva Zemljine kore i litosfere, i sl., a sudjelovala je u mnogim stručnim studijama vezanima uz određivanje potresne opasnosti i lokalnih uvjeta tla. Suradnica je bila u više istraživačkih projekata, kao što su HRZZ DuFAULT (istraživanje šireg dubrovačkog područja) i VELEBIT (istraživanje šireg područja Like i Hrvatskog primorja), te međunarodne inicijative AlpArray i AdriaArray. Nositeljica je nekoliko kolegija na prijediplomskom i diplomskom studiju na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Aktivna je u popularizaciji geofizike i seizmologije znatiželjnima svih uzrasta.
Viša znanstvena suradnica @ Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Lov na Sunčeve oluje
Sunčeve oluje najsilovitije su erupcije u Sunčevom sustavu – milijunima puta snažnije od vulkana ili nuklearnih bombi. Ove oluje ne samo da poharaju atmosferu Sunca već jure kroz Sunčev sustav i uzdrmaju svaki planet, komet ili letjelicu na koju naiđu. Zemlja nije iznimka. Prošlog svibnja imali smo priliku svjedočiti jednoj od najsilovitijih Sunčevih oluja u zadnjih 20-tak godina koja je proizvela polarnu svjetlost vidljivu i u Zagrebu! Pregledom vizualno impresivnih snimaka Sunca i simulacija pokazat ćemo kako ‘hvatamo’ potpise Sunčeve oluje na njenom putu od trenutka kad eruptira na Suncu do Zemlje i dalje..
Mateja Dumbović viša je znanstvena suradnica na Opservatoriju Hvar, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se fizikom Sunca i heliosfere te svemirskom prognostikom. Doktorat je završila u Zagrebu, nakon čega se usavršavala u Austriji i Njemačkoj. Dobitnica je nekoliko znanstvenih nagrada, između ostalog Loreal-UNESCO nagrade Za žene u znanosti, Nagrade Arne Richter Europske unije geoznanosti te Alexandar Chizhevsky nagrade za svemirsku prognostiku. Zamjenica je pročelnika Opservatorija Hvar te voditeljica grupe za istraživanja heliosfere. Uža specijalnost su joj Sunčeve oluje, erupcije magnetoplazme iz Sunčeve atmosfere koje putuju heliosferom. Svoja istraživanja je objavila u preko 60 recenziranih znanstvenih članaka u međunarodnim znanstvenim časopisima.
Viša znanstvena suradnica @ Institut Ruđer Bošković
Oceani, ugljik i nevidljivi junaci klimatske krize
Oceani su ključni u regulaciji klime, upijajući 90% viška topline i velike količine ugljikovog dioksida, ali zbog toga trpe ozbiljne posljedice. Mikroskopske alge – kokolitoforidi – igraju važnu ulogu u oceanskome kruženju ugljika, pomažući njegovom skladištenju u dubinama mora. Ovi nevidljivi organizmi utječu na ravnotežu cijelog planeta. No, klimatska kriza nije samo problem znanstvenika – svi možemo doprinijeti smanjenjem potrošnje i odgovornim odlukama. Razumijevanje kako oceani pomažu u borbi protiv klimatskih promjena prvi je korak prema njihovoj zaštiti i očuvanju za buduće generacije.
Dr. sc. Jelena Godrijan je viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala iz područja biološke oceanografije. Njezina istraživanja usmjerena su na fitoplankton, s posebnim naglaskom na kokolitoforide i njihovu ulogu u kruženju ugljika u oceanu. Autorica je i koautorica više od 40 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima visokog faktora odjeka. Trenutno vodi projekt Cocco-Channel, financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost, koji istražuje kako kokolitoforidi i mikroorganizmi u njihovoj neposrednoj okolini utječu na kruženje ugljika i kako se prilagođavaju ekološkim stresovima, poput toplinskih valova i promjena u kemijskom sastavu mora. Njezini rezultati pridonose boljem razumijevanju oceana i njegove uloge u globalnim ekosustavima te mogućim promjenama u morskim uvjetima pod utjecajem klimatskih promjena.
Docentica @ Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Može li moja perilica spasiti svijet?
Svi znamo da je potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova i njihov utjecaj na klimatske promjene. Na globalnim razinama priča se o povećanju udjela obnovljivih izvora energije i električnih vozila, međutim važno je naglasiti da i svaki pojedinac izravno može doprinijeti zelenoj tranziciji. Uvijek je riječ o malim stvarima, primjerice razvrstavanju otpada i korištenju javnog prijevoza ili pokretanju perilice u noćnim satima. Zanima te kako ti možeš smanjiti svoj ugljični otisak, a pri tome uštedjeti na računu za električnu energiju? Onda je ovo predavanje baš za tebe.
Mirna je diplomirala i doktorirala na FER-u gdje od 2023. godine radi kao docentica. Njezino područje istraživanja obuhvaća prilagodbu elektroenergetskog sustava niskougljičnoj tranziciji. Drži nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju na profilu Elektroenergetika.
Viša asistentica @ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Znanstveno putovanje kroz misterije razvoja mozga
Mozak je neurobiološki temelj svih funkcija kod čovjeka. Moždana kora predstavlja kompleksno organiziranu strukturu koja razlikuje ljudsku vrstu od ostalih živih bića, prvenstveno stoga što omogućuje precizno obavljanje složenih procesa i izvršnih funkcija, poput razmišljanja, donošenja odluka, planiranja budućnosti, govora, procesiranja emocija i socijalnih interakcija. Razvoj mozga karakterizira pojava prolazne laminacije moždane kore. Morfogenetski i histogenetski procesi odgovorni za nastanak prolazne laminacije (proliferacija, migracija, diferencijacija, stjecanje molekularnog identiteta, rast aksona, razvoj dendrita, sinaptogeneza) odvijaju se unutar prolaznih staničnih odjeljaka. Kompleksnosti neurorazvojnih procesa pridonosi činjenica da se histogenetski procesi vremenski i prostorni preklapaju, stoga je nužna njihova precizna regulacija. Prema tome, dinamiku neurogeneze kontrolira regulacija ekspresije gena na nekoliko razina: od epigenetičkih učinaka, kontrole transkripcije DNA, do translacije i sinteze proteina koji imaju direktan utjecaj na unutarstanična zbivanja i izvanstanični prostor.
Janja Kopić je diplomirala molekularnu biologiju 2019. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija pohađala je diplomski studij Biotehnologije na sveučilištu Universidad Politécnica de Madrid u sklopu studentske razmjene, te odradila stručnu praksu na Max Delbrück Centru za molekularnu medicinu u Berlinu. Svoj znanstveni put započela je na Hrvastskom institutu za istraživanje mozga pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i završila poslijediplomski doktorski studij Neuroznanost te doktorirala 2023. sa uspjehom summa cum laude. Tijekom istraživanja za doktorski rad bavila se karakterizacijom regulatornih uloga transkripcijskih i translacijskih elemenata u kortikogenezi. Do sada je autorica ili koautorica nekoliko znanstvenih radova te brojnih kongresnih priopćenja na domaćim i međunarodnim skupovima. 2023. posjetila je suradničku instituciju Yale MacBrain Resource Center i Zavod za Neuroznanost Medicinskog fakulteta na Sveučilištu Yale. Njezino primarno znanstveno-istraživačko područje od interesa je razvojna neuroznanost te uloga molekularnih mehanizama tijekom regionalne diferencijacije moždane kore čovjeka.
Izvanredna profesorica @ Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Asistentica @ Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Nevidljivi svijet oko nas – Mikroorganizmi u prolazu
Jeste li znali da nas svuda oko nas, pa čak i na nama, živi na milijarde mikroorganizama? Iako ih ne možemo vidjeti golim okom, oni igraju ključnu ulogu u našem zdravlju, okolišu i svakodnevnom životu.
Na ovom predavanju istražit ćemo kako znanstvenici ispituju učinkovitost antibiotika, odnosno kako se provjerava koje bakterije su otporne, a koje osjetljive na određene antibiotike. Također, saznat ćemo zašto je važno analizirati prisutnost mikroorganizama u vodi i kako oni mogu utjecati na njezinu čistoću i sigurnost. Na kraju, govorit ćemo o mikroorganizmima koji sudjeluju u razvoju biorazgradljive i kompostabilne ambalaže kao i u njenoj razgradnji, što je ključno za smanjenje otpada i zaštitu prirode.
Kroz zanimljive primjere i jednostavna objašnjenja, otkrit ćemo kako mikroorganizmi mogu biti naši prijatelji, ali i izazov, te zašto je važno bolje ih upoznati!
Dajana Kučić Grgić zaposlena je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za industrijsku ekologiju, gdje trenutno obnaša funkciju predstojnice Zavoda. Njen znanstveno-istraživački rad vezan je uz bioremedijaciju voda onečišćenih mikroplastikom i antiviroticima, razvoj biorazgradljivih i kompostabilnih materijala, te uz in vitro ekotoksikološka ispitivanja. Voditeljica je dva projekta financiranih iz EU fondova. Do sad je objavila više od 80 znanstvena rada. Urednica je znanstveno-stručnog časopisa Kemija u industriji i Inženjerski glasnik. Voditeljica je više stručnih suradnji s industrijom te koautorica nekoliko idejnih projekata i elaborata.
Dajana Kučić Grgić aktivno sudjeluje u svim segmentima društvenog i znanstvenog života. Voditeljica je više stručnih radionica namjenjenih djeci. Članica je Hrvatskog mikrobiološkog društva, Hrvatskog toksikološkog društva, EUROTOX-a i Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. Dobitnica je nagrade Utjecajne hrvatske žene u području znanosti u 2023. godini.
Anja Rakas, mag.ing.oecoing., diplomirala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje trenutno pohađa doktorski studij Primijenjene kemije i kemijskog inženjerstva. Od 2020. godine zaposlena je kao doktorandica Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) na Zavodu za organsku kemiju istog fakulteta.
Njezino istraživačko područje obuhvaća sintezu novih biološki aktivnih spojeva koji sadrže farmakoforne N-heterocikličke strukture, s ciljem pronalaska predvodnih molekula sa snažnim i selektivnim antitumorskim i antibakterijskim djelovanjem. Poseban naglasak stavlja na racionalni dizajn spojeva, pri čemu povezivanjem dviju ili više biološki aktivnih heterocikličkih jezgri nastaju strukturno inovativni spojevi s poboljšanim farmakološkim profilom.
Sudjelovala je na dva znanstveno-istraživačka projekta te je rezultate svog rada predstavila na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Članica je Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa te Hrvatskog kemijskog društva. Osim znanstveno-istraživačkog rada, posvećena je i popularizaciji znanosti u STEM području, gdje je sudjelovala i vodila brojne radionice namijenjene široj javnosti.
Redovita profesorica u trajnom izboru @ Hrvatsko katoličko sveučilište
Alternativna medicina pomaže samo onima koji je prodaju
Alternativna medicina obuhvaća širok spektar metoda i terapija koji nisu znanstveno dokazani, ali se često promoviraju kao učinkoviti u liječenju različitih bolesti. Iako mnogi pacijenti pribjegavaju alternativnim terapijama u nadi za poboljšanjem zdravlja, znanstvena istraživanja pokazuju da većina tih metoda nema dokazanu učinkovitost. Umjesto stvarne koristi za pacijente, najveću korist od alternativne medicine ostvaruju oni koji je prodaju – kroz skupe terapije, dodatke prehrani i druge proizvode koji nisu podložni strogoj regulaciji kakvu prolaze lijekovi utemeljeni na dokazima.
U ovom predavanju analizirat će se glavne zablude o alternativnoj medicini, razlozi zbog kojih pacijenti posežu za njom, i kako se pacijenti mogu zaštititi od prevara alternativne medicine. Cilj je osvijestiti važnost kritičkog razmišljanja i informiranih odluka u medicini, kako bi se pacijenti zaštitili od financijske i zdravstvene štete te kako bi znanstveno utemeljena medicina ostala temelj kvalitetne zdravstvene skrbi.
Prof. dr. sc. Livia Puljak bavi se istraživanjem kvalitete znanstvenih istraživanja u medicini. Istražuje što se loše radi u istraživanjima i kako istraživanja mogu biti bolja. Njezin rad pomaže prepoznati pogreške i pristranosti u znanstvenim istraživanjima, što je ključno da bi zdravstveni radnici i pacijenti donosili odluke temeljene na točnim i pouzdanim informacijama.
Jedno od njenih glavnih područja rada su sustavni pregledi, istraživanja koja objedinjuju rezultate cjelokupnog postojećeg znanja o pojedinoj temi kako bi se dobio najbolji mogući dokaz o učinkovitosti neke terapije. To je važno jer se u medicini odluke o liječenju temelje na znanstvenim dokazima. Ako su ti dokazi netočni ili loše prikazani, može doći do pogrešnih medicinskih odluka, što može negativno utjecati na zdravlje pacijenata.
Aktivno se bavi kritičkom analizom alternativne medicine. Upozorava na nedostatak znanstvenih dokaza za učinkovitost alternativne medicine i ističe važnost terapija utemeljenih na znanstvenim dokazima kako bi se zaštitilo zdravlje pacijenata.
Redovita profesorica @ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Docentica @ Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Reci mi to imenom — što nam ‘bjeloglavi sup’ govori o našem umu?
Iako ih neprestano i s lakoćom koristimo, iza svakodnevnih riječi stoje složeni kognitivni procesi. U komunikaciji jezikom rabimo različite nazive za pojavnosti koje nas okružuju u svijetu u kojem živimo. Neki su nazivi učestalo prisutni u našoj uporabi, neki su rijetki, a neke gotovo nikada ne rabimo. Neke ćemo nazive čuti samo od starijih, a neke od mlađih, dok neke nazive koriste samo u primorskim, a neke u gorskim krajevima. Postoje svakodnevni predmeti koje gotovo svi isto imenujemo, kao i oni za koje mnogi govornici neće imati imena. Osim što nam govore o bogatstvu i slojevitosti hrvatskog vokabulara, istraživanja imenovanja svoju primjenu imaju u psiholingvističkim, neurolingvističkim i kliničkim okruženjima. Rezultati takvih istraživanja daju nam nove uvide i spoznaje o kategorijama našeg uma i načinu na koji vidimo svijet oko sebe.
Ida Raffaelli redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je s temom Polisemija i sinonimija u leksiku klasičnoga starofrancuskoga i od tada se bavi temama vezanim uz semantiku, dijakronijsku semantiku, kognitivnu lingvistiku i sintaksu. Od 2016. sudjeluje u radu Znanstvenoga centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost (HIIM), a od 2024. voditeljicom je Laboratorija za kognitivnolingvistička istraživanja u translacijskoj neuroznanosti (CLiN-Lab). Istraživački fokus joj je primjena kognitivnolingvističkih postavki u ispitivanjima jezične proizvodnje.
Daniela Katunar docentica je na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Područja su joj interesa semantika, kognitivna lingvistika, konstrukcijska gramatika i semantička tipologija. Svoje interese razvija suradnjom na domaćim i međunarodnim projektima u okviru temeljnih lingvističkih i multidisciplinarnih istraživanja kojima su u fokusu kognitivnolingvistički i konstrukcijski pristupi jeziku u tipološkoj perspektivi, njihova primjena u modelima jezične obrade te u izgradnji računalnosemantičkih resursa za hrvatski jezik.
Izvanredna profesorica @ Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet
S kojim sve materijalima možemo graditi?
Kad razmišljamo o građevinama koje nas okružuju, navikli smo da su one od tradicionalnih građevinskih materijala, a posebno od betona. Beton je najčešće korišteni materijal na svijetu, odmah nakon vode. Beton se koristi u tako velikim količinama, jer je s njim lako graditi, relativno je jeftin, svugdje na svijetu se može proizvesti i ubrzava gradnju. No što kada taj građevinski materijal ima preveliki negativni utjecaj na okoliš? Da bi proizveli jednu tonu cementa s kojim izrađujemo beton, emitiramo gotovo jednu tonu ugljičnoga dioksida u okoliš. Stoga danas pokušavamo naći alternative cementu od kojeg izrađujemo beton, te alternativne materijale samom betonu. Priče o nekim materijalima koji se istražuju podijeliti ću s vama u prolazu.
Marijana je diplomirala i doktorirala na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, provela dio doktorskog istraživanja na Sveučilištu u Kaliforniji, Berkeley, SAD, te postdoktorsko istraživanje na CEA, Saclay, Francuska. Voditeljica je istraživačke grupe i laboratorija za napredna ispitivanja materijala LATOM na Građevinskom fakultetu, gdje provodi istraživanja i razvoj u području trajnijih i održivijih građevinskih materijala. Predaje kolegije vezane za građevinske materijale, njihovu trajnost i cjelokupni utjecaj na okoliš. Provodi ocjene stanja građevinskih materijala, sustava i konstrukcija, u svrhu određivanja njihove trajnosti, utvrđivanja uzroka propadanja te utjecaja na okoliš.
Mikrobiologijom od Hrvatske do Zapadne Afrike i natrag
Karijera mikrobiologa može biti i uzbudljiva, i odvesti na nezamisliva putovanja koja uključuju različite kontinente, uvjete, načine i teme istraživanja. Zašto konji kišu, kako znamo gdje ćemo tražiti nevidljivu rijetku gljivu, i što je to u zraku u Egiptu, Indiji, Brazilu i Walesu – su neka od prvih pitanja kojima se možemo pozabaviti. Koliko je opasno dijagnosticirati virus Ebole, a koliko Lassa groznice, i što smo naučili o njima zadnjih godina? I mikrobiologija u Hrvatskoj otkriva zanimljive stvari; kako mikroorganizmi utječu na zdravlje ugroženih morskih kornjača, a kako se zajednice tih važnih bića mijenjaju u morima ako ih izložimo zagađenju – te kriju li neke tajne mehanizme za borbu protiv onečišćenja?
Marta se kroz doktorski studij specijalizirala u području mikrobiologije. Upotrebom tada tek dostupne tehnologije sekvenciranja nove generacije (NGS), pratila je širenje okom nevidljivih, a mikroskopom nerazlučivih spora i fragmenata gljiva (najviše plijesni) u zraku, kako bi dala odgovore na pitanja; zašto konji kišu, gdje sve možemo naći rijetku vrstu gljive, koje su skupine gljiva zajedničke, a koje karakteristične za različite kontinente i klimatska područja. U to vrijeme, prima poziv Javnog Zdravstva Engleske za volonterima potrebnima u Sierra Leone u dijagnostici Ebole. Tamo provodi 6 mjeseci u dijagnostičko-istraživačkom radu. Po završetku doktorata, radi kratko kao suradnik na Medicinskom Fakultetu, a zatim kao poslijedoktorand na PMFu, gdje unutar projekta TurtleBiome istražuje mikroorganizme koji žive na ugroženim glavatim želvama, zatim ponovno posjećuje Zapadnu Afriku – Liberiju, gdje vodi laboratorij za istraživanje i dijagnostiku Eboli slične Lassa groznice, te se po završetku vraća u Hrvatsku na poslijedoktorsku poziciju unutar projekta MicroLink koji otkriva na koje načine mikroorganizmi u sedimentima mora reagiraju na različita onečišćenja, te mogu li neka onečišćenja i ukloniti.
Znanstvena suradnica @ Hrvatski veterinarski institut
Asistentica @ Hrvatski veterinarski institut
Asistentica @ Hrvatski veterinarski institut
Od matičnih stanica do virusa i bakterija: Što donose nova istraživanja u veterinarskoj medicini?
Akvakultura, uzgoj riba i drugih vodenih organizama, jedan je od najbrže rastućih sektora u proizvodnji hrane. No, uzgajališta riba često se suočavaju s bolestima koje mogu uzrokovati velike ekonomske gubitke. Brza i učinkovita dijagnostika ključna je za zaštitu riba i održavanje ekološke ravnoteže. Znanstvenici u istraživanjima sve češće koriste neočekivane pomagače – ličinke voštanog moljca. Ovi mali crvi, koji se inače hrane pčelinjim voskom, pokazali su se iznimno korisnima za proučavanje bakterijskih i gljivičnih bolesti. Njihov imunološki sustav ima sličnosti s ribljim, što ih čini odličnim modelom za istraživanje bolesti. Ove ličinke su brža, jeftinija i etički prihvatljivija alternativa pokusima na ribama. Zahvaljujući ovim malim, ali moćnim organizmima, znanstvenici mogu brže i učinkovitije istraživati bolesti riba – i time doprinijeti sigurnijoj i održivijoj proizvodnji hrane u budućnosti.
Rotavirusi, posebno rotavirus A, glavni su virusni uzročnici proljeva kod djece i mladih životinja. Iako se dugo smatralo da se šire samo putem prljavih ruku, hrane ili vode (tzv. fekalno-oralni prijenos), nova istraživanja pokazuju da se virus možda može širiti i slinom. Naše istraživanje želi bolje razumjeti kako se rotavirus A prenosi među ljudima i životinjama u gradovima i selima kontinentalne Hrvatske, s posebnim naglaskom na djecu s blažim simptomima bolesti. Istražit ćemo koliko su rašireni sojevi virusa koji se mogu prenijeti između ljudi i životinja, te koliko je slina važna kao mogući izvor zaraze. Pomoću suvremenih metoda proučavat ćemo genetska svojstva virusa i razlike u mikroorganizmima u ustima, kako bismo saznali više o tome kako se virus širi i mijenja. Ovo istraživanje pridonosi boljem razumijevanju zdravlja ljudi, životinja i okoliša, u skladu s pristupom ‘Jedno zdravlje’.
Mezenhimske matične stanice iz masnog tkiva pasa su posebne stanice koje mogu pomoći u obnovi oštećenih tkiva i smanjenju upala. Primjena ovih stanica pokazala je dobre rezultate u liječenju pasa s bolnim zglobovima (poput osteoartritisa i displazije kukova), mišićnim bolestima i ozljedama leđa. Također su pomogle psima s neurološkim problemima, poput ozljeda leđne moždine i paralize. U dermatologiji su se koristile za brže zacjeljivanje rana i liječenje alergijskih kožnih bolesti, dok su u oftalmologiji poboljšale stanje suhog oka. Osim toga, istraživanja pokazuju da bi mogle pomoći i kod problema s probavom, jetrom i krvlju. Iako matične stanice iz masnog tkiva kriju velik potencijal za unapređenje zdravlja pasa, ključ je u daljnjim istraživanjima njihove sigurnosti i primjene—i tu na scenu stupa znanost u punom sjaju!
Ivana Giovanna Zupičić je znanstvena suradnica na Hrvatskom veterinarskom institutu, specijalizirana za bolesti akvatičnih životinja. Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na temu bakterije Vibrio harveyi u uzgojenim ribama. Sudjelovala je u projektima Horizon 2020 MedAid i Interreg Italija-Hrvatska „AdriAquaNet“, te trenutno vodi radnu grupu u COST projektu BIOmolecular solutions for European AQUAculture. Također je suradnica na projektima Interreg Italija-Hrvatska „MARICULTURE NETWORK, Marinet“ i NPOO projektu ViHMar i MetaPatvor.
Valentina Kunić, asistentica na Hrvatskom veterinarskom institutu, u svom dosadašnjem znanstvenom radu fokusirala se na molekularnu epidemiologiju i genomsku analizu rotavirusa A (RVA). Njezina disertacija istražuje međuvrsni prijenos i genetsku raznolikost svinjskog RVA u Hrvatskoj kroz koncept Jednog zdravlja, u populacijama ljudi, domaćih i divljih životinja. Ključna otkrića obuhvaćaju zoonotski prijenos svinjskog RVA na ljude te međuvrsni prijenos na divlje životinje, što doprinosi razumijevanju evolucijske dinamike virusa. Istraživanje provedeno u sklopu disertacije u budućnosti može predstavljati model za regionalni nadzor bolesti sa širokim spektrom domaćina, integrirajući podatke o evoluciji virusa u cjelovit sustav prevencije i kontrole, a u svrhu unaprijeđenja zaštite zdravlja ljudi i životinja.
Marina Prišlin Šimac rođena je 1994. u Zagrebu. Nakon završetka Prirodoslovne škole Vladimira Preloga 2013. godine, upisala je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2020. godine i počela raditi kao asistentica na projektu Hrvatske zaklade za znanost “Istraživanje transkriptoma i sekretoma mezenhimskih matičnih stanica” na Hrvatskom veterinarskom institutu. Godine 2021. upisala je poslijediplomski doktorski studij ”Veterinarske znanosti”. Godine 2023. dobila je stipendiju Sveučilišta u São Paulu za sudjelovanje na São Paulo radionici napredne znanosti o biologiji matičnih stanica. Osim toga, završila je nekoliko edukacijskih programa, uključujući protočnu citometriju, sekvenciranje cijelog genoma, proteomiku i bioinformatičku analizu. Marina je objavila 14 znanstvenih radova, od kojih je 10 citirano u bazama Web of Science i Scopus, te je aktivno sudjelovala na 20 međunarodnih i nacionalnih konferencija.
Partneri eventa
