Sisak, 17. rujna 2022.
17. rujna 2022. sisačku pješačku zonu pretvaramo u arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihove znanosti!
Program: Na manifestaciji će sudjelovati 12 znanstvenica. Četiri znanstvenice nastupaju istovremeno. Jedno individualno predavanje traje 15ak minuta te se ponavlja 4 puta unutar jednog sata tako da ne morate brinuti da će vam neko predavanje promaknuti! Nakon toga palicu preuzimaju nove četiri znanstvenice.
Događanje se održava uz pokroviteljstvo Grada Siska.
Izlagačice i program
Poslijedoktorandica @ Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Alzheimerova bolest – potraga za svjetlom u mraku nepoznanica
Istraživanje lijekova za liječenje Alzheimerove bolesti – najčešće neurodegenerativne bolesti u starijoj populaciji – nezahvalan je zadatak. Premisa uspješnog pronalaska lijeka za neku bolest jest poznavanje mehanizama nastanka te bolesti, a upravo je to ono što u Alzheimerovoj bolesti ne razumijemo u potpunosti pa se svi mi znanstvenici koji se tom bolešću bavimo svesrdno trudimo otkriti što je sve uzrokom nastanka te progresivne i neizlječive bolesti. Upravo zbog nedostatka svih informacija o njezinim uzrocima Alzheimerova bolest ni danas, više od 115 godina od prvog opisanog slučaja, nema pravog lijeka. Moj je posao pokušati pridonijeti rješenju tog problema pa se tako iz dana u dan, zajedno sa svojim kolegama iz Laboratorija za molekularnu neurofarmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trudim rasvijetliti mračnu pozadinu ove bolesti kao i pronaći mogući lijek za sprječavanje nastanka simptoma koji malo pomalo od obitelji oduzimaju voljenu osobu koja je zahvaćena Alzheimerom.
Dr. sc. Ana Babić Perhoč, rodom iz Istre, iz grada Poreča, diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Nakon diplome radila je u struci kao farmaceutkinja te kao stručnjakinja za farmakovigilanciju u Tevinom centru za periodičko izvješćivanje i upravljanje rizicima. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, isprva kao asistent/doktorand na istraživačkom projektu pod mentorstvom prof. dr. sc. Melite Šalković-Petrišić, a potom, po stjecanju titule doktorice znanosti, kao viši asistent/poslijedoktorand. Bavi se pretkliničkim istraživanjem Alzheimerove bolesti, točnije njezine patofiziološke podloge te ispitivanjem utjecaja peroralno primijenjene galaktoze na metaboličke i kognitivne promjene u životinjskim modelima Alzheimerove bolesti. Uz održavanje nastave iz farmakologije studentima medicine i znanstveno-istraživački rad zaposlena je kao vanjski suradnik hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode kao ocjenitelj nekliničke dokumentacije za registraciju lijekova centralizirani postupkom. Majka je jednoipolgodišnje kćeri Eve.
Izvanredna profesorica @ Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Knjiga, dijete, terapijski pas, engleski jezik: sit back, relax and read to me, please 🙂
Kao odgovor na emocionalnu potištenost uzrokovanu globalnom pandemijom i potresima, u siječnju 2022. godine započeli smo projekt kojemu je primarni cilj bio znanstveno-stručni, no proizveo je iznimno pozitivne “nuspojave”. Radi se o projektu Čitanja u društvu pasa na engleskom kao stranom jeziku. Devetogodišnjaci su kroz šest tjedana čitali odabrane slikovnice u društvu Peppe, Irme i Errolla, fantastičnih terapijskih pasa Centra za rehabilitaciju Silver. Ostvaren je primarni cilj projekta – razvoj vještine čitanja na engleskom jeziku u djece te su rezultati premašili naša očekivanja. No, još važnijim smatramo stvaranje čvrste emocionalne veze između djece i pasa čime su djeca psihološki osnažena u uvjetima globalne emocionalne potištenosti. U drugom dijelu projekta slijedi uvođenje terapijskog psa u učionicu i poučavanje engleskog jezika u društvu ovog četveronožnog pomoćnika. Kao primarni cilj zacrtali smo razvoj kompetencije u engleskom jeziku, no s nestrpljenjem očekujemo ispitati društveno-emocionalni učinak koji će interakcija s psima imati na djecu. Promotivni video projekta dostupan je na poveznici: https://youtu.be/Gw2N5b59G3s
Kristina Cergol izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1999. stječe međunarodnu diplomu (I.B.) u Kanadi, 2005. magisterij na Sveučilištu u Cambridgeu, Engleska, a 2011. doktorat na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezina znanstvenog interesa su eksperimentalna psiholingvistika, metodologija i etika primijenjenolingvističkih istraživanja, učenje i usvajanje drugoga jezika. Objavila je jednu knjigu, pedesetak znanstvenih radova, uredila 4 zbornika radova, prezentirala na pedesetak konferencija te održala 11 gostujućih predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađivala je na 4 međunarodna i 6 hrvatskih znanstvenih projekata i vodila jedan domaći projekt. Predsjednica je Nadzornoga odbora Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku i članica Suda časti Hrvatskoga filološkog društva. Od 2018. – 2020. obnašala je dužnost prodekanice za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Učiteljskog fakulteta.
Dobitnica je Rektorove nagrade, nagrade Franjo Marković, dviju Dekanovih nagrada te priznanja za izvrsnost u nastavi (Sveučilišta u Zagrebu). Služi se engleskim, španjolskim, njemačkim, talijanskim i francuskim jezikom.
Kemija izvan molekule
Supramolekularna kemija područje je kemije koje se bavi nekovalentnim interakcijama odnosno interakcijama među molekulama, koje se međusobno mogu prepoznavati ili samoslagati u različite sustave. Ovakvi sustavi mogu imati određene funkcije ovisne o strukturi. Kroz ovaj govor htjela bih javnosti približiti koncepte supramolekularne kemije, od kojih su neki bitni i za svakodnevni život, kao i objasniti svoje područje istraživanja i potencijalne benefite i korisne primjene supramolekularnih sustava koji proizlaze iz temeljnih istraživanja.
Ivona Čipor završila je studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije 2020. godine. Od 2021. godine zaposlena je kao asistentica u Laboratoriju za biomolekularne interakcije i spektroskopiju Zavoda za organsku kemiju i biokemiju na Institutu Ruđer Bošković, a obrazovanje nastavlja na doktorskom studiju Primijenjene kemije i kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Osnovno područje istraživanja joj je supramolekularna kemija, odnosno sinteza i karakterizacija novih supramolekulskih gelatora i supramolekulskih sustava temeljenih na samoslaganju za primjenu u dostavi lijekova. Osim navedenog, bavi se i karakterizacijom interakcija novih organskih molekula s relevantnim biomolekulama poput polinukleotida i proteina, na temu čega je autorica jednog znanstvenog rada.
Viša znanstvena suradnica @ Institut Ruđer Bošković
Zagađenje i zaštita okoliša
Danas su kemikalije sastavni dio naših života, a u organizmu pojedinaca može se naći i do 300 različitih kemikalija. Svake godine kemijska industrija u okoliš ispušta oko 1.000 novih spojeva, a oko 100.000 organskih zagađivala ima kontinuiranu primjenu. Zato je vrlo važno pratiti kakvoću okoliša, odnosno utjecaj zagađivala na organizme te stanište u kojem oni žive. Konačan učinak ne ovisi samo o vrsti kemikalije, već i o njenoj dozi te se različiti organizmi koriste kao bioindikatori kakvoće okoliša, a time i zdravlja ljudi, a to su najčešće školjkaši, rakovi, ribe, pa čak i neki nametnici. Danas je globalan problem mikroplastika, koju nalazimo u vodi, zraku, pa i nama samima. U procjeni stanja okoliša i njegovoj zaštiti nam pomažu upravo organizmi. Sigurno vas zanima kako? Ključne riječi su biomonitoring i biomarkeri.
Dr. sc. Vlatka Filipović Marijić radi na Institutu Ruđer Bošković u Laboratoriju za biološke učinke metala Zavoda za istraživanje mora i okoliša. Put prema doktoratu iz biologije započela je na studiju Ekologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je stekla titulu dipl. inž. biologije. Zatim je postala magistra iz područja oceanologije te doktorica znanosti iz područja biologije. Njezin znanstveni rad obuhvaća primjenu različitih bioindikatorskih organizama u procjeni kakvoće okoliša, koristeći biološke promjene kao pokazatelje zagađenja. Posebno prati utjecaj metala i mikroplastike na morske i vodene ekosustave. Osim znanstvenog rada, aktivna je dugi niz godina u popularizaciji znanosti, te je dobitnica Državne nagrade Republike Hrvatske za popularizaciju znanosti 2019. A svoj put je započela baš u Sisku, gdje je provela svoje djetinjstvo i školske dane u OŠ „22. lipnja“, a zatim Gimnaziji Sisak, te je uz ovaj grad veže puno divnih ljudi i uspomena.
Računalni uvid u povezanost bolesti COVID-19 i neurodegeneracije
Iako se infekcija virusom SARS-CoV-2 primarno povezuje s respiratornim simptomima, u posljednje vrijeme sve je više podataka o njegovom štetnom djelovanju i na druge organske sustave. Mnogi stručnjaci u zdravstvu slažu se da još veći problem od akutne faze bolesti predstavljaju simptomi koje pacijenti osjećaju nakon prebolijevanja bolesti, tzv. post-covid sindrom, a najviše zabrinjavaju neurološke posljedice koje zahvaćaju čak 80% hospitaliziranih pacijenata. Takav efekt na živčani sustav naglašava potrebu za detaljnim i preciznim objašnjenjem uloge virusa u patofiziologiji neuroloških tegoba. Upotrebom računalnih metoda pokazana je povezanost neurodegeneracije kao posljedice infekcije SARS-CoV-2 virusom i enzima monoamin-oksidaza koji su primarna meta djelovanja lijekova za liječenje Alzheimerove bolesti.
Lucija Hok, mag. pharm., asistentica je na Institutu Ruđer Bošković i studentica 3. godine doktorskog studija Kemije na PMF-u. Bavi se računalnom kemijom, pri čemu koristi različite pristupe: kvantno-mehaničke, molekulsko-dinamičke te kombinirane QM/MM metode. U znanstvenom radu usmjerena je prema proučavanju bioloških sustava, posebice onih važnih u patofiziologiji neurodegenerativnih bolesti. Računalnim metodama ispituje učinak strukturnih modifikacija liganada na afinitet prema biološkim metama s ciljem pronalaska efikasnijih lijekova. Osim bioloških sustava, istražuje i ponašanje malih organskih molekula u vodenim otopinama te proučava uzroke njihove razgradnje i otkriva potencijalne mehanizme stabilizacije.
Docentica @ Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Pametni metali
Tehnologija oko nas sve više i više napreduje, a tehnološki razvoj i tehnološka postignuća iznimno su značajna za ugodniji i lakši život. Prije nešto više od pola stoljeća, sasvim slučajno, otkriveni su materijali sa specifičnim svojstvom koje nazivamo efekt prisjetljivosti oblika. Stoga se i legure s navedenim efektom nazivaju legure s prisjetljivosti oblika. Takve legure ubrajamo u skupinu „pametnih“ metalnih materijala koji se vraćaju u prethodno definirano stanje ili oblik, pri određenom postupku toplinske ili mehaničke obrade. Umjetnost njihove proizvodnje zahtjeva veliki napor inženjera i znanstvenika za ostvarivanje efekta koji je zaslužan za njihovo specifično ponašanje. Zbog iznimnih svojstava pronalaze primjenu u mnogim industrijskim granama poput strojarske industrije, elektroindustrije, medicine, mode, umjetnosti i dekoracije itd.
Doc. dr. sc. Ivana Ivanić rođena je 1985. u Novoj Gradiški. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije 2003./2004. upisuje se na Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirala 2011. godine. U razdoblju od 2011. do 2012. godine bila je zaposlena u tvrtki Selk d.o.o., Kutina na poslovima inženjera procesne tehnike. Od svibnja 2012. zapošljava se kao znanstveni novak na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad je obranila 2017. godine, a izabrana je u zvanje docenta 2019. godine u području tehničkih znanosti, polje metalurgija. Primarno područje istraživanja joj je mikrostrukturna analiza i toplinska obrada naprednih metalnih materijala, primarno legura s prisjetljivosti oblika.
Manager znanstvenih podataka @ Max Delbrück Center Berlin
Kako postati haker ljudskog genoma?
Kuharica pod nazivom “Ljudski genom” sadrži 3 milijarde slova za izgradnju nas – ljudi. Uputa je napisana četveroslovnom abecedom (A, C, G, T), određenim redoslijedom, koji omogućuje precizno izvođenje kemijskih reakcija. Danas građani imaju ogroman interes za razumijevanje vlastite genetske pozadine; to je ilustrirano u 26 milijuna kupljenih genetskih testova. Ali možemo li učiniti nešto sa svojim genomima kad dobijemo njihovu sekvencu? Možemo li ih sami analizirati?
Dr. sc. Inga Patarčić magistrirala je molekularnu biologiju (PMF) te doktorirala iz područja bioinformatike u Berlinu (HU, MDC Berlin). Tokom doktorata je radila u odjelu za komunikaciju znanosti (MDC) te je sudjelovala na i organizirala brojna popularno-znanstvena događanja u Berlinu. Svoje iskustvo je prenijela i u Hrvatsku kao idejni začetnik i glavni organizator projekta “Znanost U Prolazu”. Inga danas radi kao manager znanstvenih podataka te, kao svoj prateći projekt, analizirala sekvence ljudskog genoma. Prema njezinom skromnom mišljenju, najbolja aktivnost u slobodno vrijeme je slobodno penjanje uz malo joge i zvižduka irske frulice.
Asistentica @ Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
Težak je put od molekule do lijeka
Bez obzira na velik napredak medicine, tumori su jedan od vodećih uzročnika smrti u svijetu. Procjenjuje se da od njih godišnje umre više od 8.9 milijuna ljudske populacije. Također, ozbiljan problem predstavlja rezistentnost patogenih bakterija na postojeće lijekove – lijekovi postaju nedjelotvorni, liječenja bezuspješna. Zbog nedjelotvornosti dostupnih kemoterapeutika u liječenju tumorskih stanica povećana je potreba za razvojem novijih, učinkovitijih i selektivnijih lijekova. U tu svrhu potrebno je raditi na sintezi novih spojeva koji se primjenjuju u daljnjem razvoju lijeka (predklinička i klinička istraživanja), što nerijetko traje 20-ak godina.
Anja Rakas, mag. ing. oecoing., diplomirala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te je daljnje obrazovanje nastavila na doktorskom studiju Primijenjene kemije i kemijskog inženjerstva na istom fakultetu. Od 2020. godine zaposlena je kao HrZZ doktorandica na Zavodu za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Danas se svakodnevno bavi sintezom novih biološki aktivnih spojeva koji sadržavaju farmakofore N-heterocikle s ciljem pronalaženja novih predvodnih struktura sa snažnim i selektivnim antitumorskim i antibakterijskim djelovanjem. Povezivanjem dviju ili više biološki aktivnih heterocikličkih sustava u novu strukturu stvoreni su novi spojevi sa snažnim i selektivnim djelovanjem na određene stranične linije raka. Svoje rezultate istraživanja prezentirala je na nekoliko domaćih i međunarodnih skupova.
Geni dugovječnosti – ključ dugog i zdravog života
Starenje stanovništva pojava je s kojom se suočavaju sve razvijene zemlje svijeta. Ima velike posljedice na socijalne i zdravstvene sustave, ali i na čitavo gospodarstvo tih država. Stoga ne čudi što je proučavanje procesa starenja tema koja dobiva sve više pažnje u znanstvenim krugovima. No, cilj takvih istraživanja nije samo otkriti kako produljiti životni vijek čovjeka, već kako postići ono što se naziva zdravim starenjem. To podrazumijeva zadržavanje visoke kvalitete života i samostalnosti do duboke starosti, uz izostanak bolesti koje se tradicionalno javljaju u poodmakloj životnoj dobi. Ne postoji univerzalni ključ za postizanje dugovječnosti, ali neka prednost bi ipak mogla biti kodirana u našim genima.
Maja Šetinc, mag. biol. mol., završila je preddiplomski i diplomski studij molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 2020. zaposlena je na Institutu za antropologiju u Zagrebu kao asistentica na interdisciplinarnom projektu HECUBA voditeljice prof. dr. Tatjane Škarić-Jurić, te pohađa doktorski studij biologije. Bavi se proučavanjem bioloških komponenti koje pridonose dugovječnosti, a glavni fokus joj je istraživanje polimorfizama jednog nukleotida – najčešćih genetskih varijanti koje postoje u ljudskom genomu – na uzorku dugovječnih ispitanika iz Hrvatske. Dosad je imala priliku predstaviti svoj rad na nekoliko međunarodnih kongresa i sastanaka, uključujući sudjelovanje na konferenciji Europskog društva za humanu genetiku i radionici na temu starenja u organizaciji Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO).
Asistentica @ Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Mutacije: Sreća ili nesreća za tumore?
Pogreške se događaju svakodnevno. Bilo da ste zaboravili kupiti kruh na putu prema doma ili ste zaokružili krivi odgovor na ispitu. Sigurno ste čuli za onu staru izreku: „Na greškama se uči“ ili „Greške nas čine pametnijima“. Kao i svi mi, tako i naše stanice svakodnevno rade pogreške koje mogu dovesti do razvitka zloćudnih tumora. Pa ipak, neke od tih grešaka čine tumore jako osjetljivim na specifične lijekove. Napredak tehnologije je omogućio znanstvenicima da danas s lakoćom čitaju jedinstveni zapis u molekuli DNA svakog tumora , tražeći greške, tj. mutacije, koje on nosi. Upravo su mutacije omogućile znanstvenicima da nauče što više o pogreškama tumora kako bi razvili nove i bolje terapije za liječenje pacijenata.
Paula Štancl, mag. biol. mol., je asistentica u Grupi za Bioinformatiku i studentica druge godine doktorskog studija Biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Već je u ranijim studentskim danima dobila Rektorovu nagradu za bioinformatičku analizu genoma ogulinske špiljske spužvice, endemske vrste u Hrvatskoj. Danas se Paula u svakodnevnom radu bavi analizom tumorskih podataka dobivenih pomoću sekvenciranja ljudskog genoma. Proučava mutacije i epigenetske modifikacije koje su odgovorne za nastanak i razvoj tumora. Razvija modele strojnog učenja kako bi što bolje odredila porijeklo tumora i njegovih raznih podtipova, s ciljem unaprjeđenja tumorskih terapija. Do sada je imala priliku predstaviti svoje istraživanje na nekoliko konferencija, uključujući predavanje koje je održala na konferenciji Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) u Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu.
Viša znanstvena suradnica @ Institut Ruđer Bošković
Stres i mentalno zdravlje
Stres je postao neizbježan i sastavan dio suvremenog života. Stresna situacija remeti homeostazu tj. psihofiziološku ravnotežu organizma i zahtijeva njegovu prilagodbu. Reakcija organizma na stres može imati pozitivne učinke, te omogućiti rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline. Međutim, u slučaju dugotrajnog stresa, zbog neuspješne prilagodbe na stres ili nakon velikih životnih trauma , može doći do negativnih posljedica poput iscrpljenja organizma i razvoja različitih tjelesnih i neuropsihijatrijskih bolesti, posebice u osoba sa genetskom predispozicijom. Stres se povezuje s razvojem brojnih neuropsihijatrijskih bolesti, poput post-traumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresije, ovisnosti, a može potaknuti i neurodegenerativne promjene i razvoj demencije. U Laboratoriju za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković bavimo se istraživanjem kompleksne molekularne podloge neuropsihijatrijskih poremećaja povezanih sa stresom s ciljem otkrivanja potencijalnih biomarkera za bolju dijagnozu i predviđanje tijeka bolesti, te identifikaciju novih meta za njihovu prevenciju i liječenje.
Izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac voditeljica je Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju na Institutu Ruđer Bošković. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je u području molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, te diplomirala projektni menadžment na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu te primila više nagrada i stipendija, uključujući nagrade Instituta Ruđer Bošković te Državnu nagradu za znanost za popularizaciju znanosti. Objavila je više od 80 znanstvenih radova i 20 poglavlja u knjigama. Koordinira/sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Predaje na diplomskim i doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci te je mentorica 16 diplomskih i 5 doktorska rada. Sudjeluje u radu stručnih društava, organizaciji znanstvenih skupova i popularizaciji znanosti. Članica je uredništva te recenzentica brojnih časopisa, kongresa, knjiga i znanstvenih projekata. Njeno područje istraživanja je molekularna osnova poremećaja povezanih s stresom i neuropsihijatrijskih poremećaja, te molekularni mehanizmi neuropsihoaktivnih lijekova.
Dekanica @ Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Metalni materijali u automobilskoj i svemirskoj industriji
Metalni materijali su dio naše svakodnevnice. Ne možemo zamisliti život bez lonaca u kojima kuhamo, pribora za jelo, mobitela, bicikala, automobila pa i raketa za svemirska putovanja. Globalno tržište i potrebe transportne industrije konstantno postavlja nove zahtjeve za smanjenje mase, smanjenje potrošnje goriva ili primjenu alternativnih izvora energije te poboljšanje svojstava materijala uz zadržavanje funkcionalnosti s aspekta sigurnosti putnika. Aluminijske legure su u velikoj mjeri zamijenile brojne proizvode od željeznih legura u automobilskoj industriji prije svega radi manje gustoće i slijedom navedenog manje mase konačnog proizvoda, istovremeno zadržavajući visoke vrijednosti funkcionalnih svojstava (mehanička svojstva, korozijska otpornost). Navedeni imperativ zamjene komponenti lakšima prisutan je u svim granama industrije s naglaskom na primjenu novih kemijskih sastava i suvremenih tehnologija proizvodnje (automatizirani uređaji s kontrolom procesnih parametara, alati s poboljšanim svojstvima). Pritom je od izrazitog značaja dizajnirati kemijski sastav aluminijske legure dodatkom legirajućih elemenata, ali i procesnim parametrima kontrolirati njezino skrućivanje. Sinergija interakcije kemijskih elemenata i termodinamičkih uvjeta u procesu skrućivanja direktno utječu na razvoj mikrostrukture, a samim time i dobivena svojstva konačnog proizvoda.
Istraživanja provedena na Metalurškom fakultetu obuhvaćaju dizajniranje, sintezu i karakterizaciju novih Al-Mg sastava primjenjivih u suvremenim vozilima i svemirskoj tehnologiji.
Zdenka Zovko Brodarac redovita je profesorica na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim akademskog obrazovanja na istom, poslijediplomska zvanja magistrice i doktorice znanosti stječe na Naravoslovnotehniškoj fakulteti Univerze v Ljubljani. Potpisuje autorstvo na 30 radova u znanstvenim časopisima, 100-njak radova na međunarodnim konferencijama, 25 uredničkih knjiga, ali i 8 medalja na međunarodnim sajmovima inovacija. Bavi se procesnom metalurgijom s fokusom na problematiku u području ljevarstva izučavajući fenomene u dizajnu i karakterizaciji inovativnih inženjerskih materijala, ali i suvremenih postupaka proizvodnje. Član suradnik je na Hrvatskoj akademiji tehničkih znanosti. Voditelj je projekta „Centar za ljevarstvo – SIMET“ KK.01.1.1.02.0020 financiranog od Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija vrijednog 56 mil. HRK. Stručne kompetencije usavršava suradnjom s gospodarskim subjektima iz područja proizvodnje odljevaka, prerade i primjene metalnih materijala kroz značajan broj stručnih izvješća za gospodarske subjekte. Suradnji i popularizaciji struke doprinosi aktivnim sudjelovanjem kao član Organizacijskog i Programskog odbora 19 Međunarodnih savjetovanja ljevača u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu Metalurškog fakulteta te 12 Znanstveno-stručnih skupova u organizaciji Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Naravoslovnotehniške fakultete Univerze v Ljubljani, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog udruženja za ljevarstvo.
Raspored izlaganja
Kako nam je bilo
Poveznica na cijelu galeriju slika
Partneri eventa
