Podijelimo znanje

Što je Znanost u prolazu?

Zašto?

Ovom manifestacijom želimo približiti znanost javnosti. Iako brojne hrvatske znanstvene institucije organiziraju vlastite otvorene dane, noći znanosti i sl., tijekom kojih posjetitelji mogu posjetiti same institucije, ovo je jedna od rijetkih manifestacija u kojoj znanstvenice izlaze na javne prostore i mijenjaju percepciju o tome što to znači baviti se znanošću, kako točno izgledaju znanstvena istraživanja, kako izgleda jedan dan u životu znanstvenika te čime se uopće hrvatski znanstvenici bave.

Po čemu smo posebni?

Posebnost ove manifestacije je što na njoj izlažu isključivo znanstvenice, koje će pričati o tome što ih fascinira i zašto misle da imaju najbolji posao na svijetu. Time je dodana vrijednost ove manifestacije promocija žena u znanosti te poticanje djevojčica i djevojaka na bavljenje znanošću. Kroz ovakva događanja koja su javno i medijski popraćena, cilj je također medijski eksponirati znanstvenice jer smatramo da generalno nedostaje znanstvene zastupljenosti u medijima.

Žene u znanosti

Unatoč određenom i vidljivom napretku posljednjih godina, ravnoteža spolova u znanstveno-istraživačkom sektoru i dalje je važan izazov za znanstvenu zajednicu u cjelini.

Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (publikacija “Žene i muškarci u Hrvatskoj 2021.”), u akademskoj godini 2019./2020. na visoka učilišta bilo je upisano 57,2% žena i 42,8% muškaraca. U istoj akademskoj godini od svih studenata doktorskog studija njih 55% bile su žene. 2020. godine doktoriralo je 354 žena, odnosno 57,6% od ukupnog broja novih doktora znanosti u toj godini. Iako ove brojke na prvi pogled možda daju naslutiti da je pitanje rodne ravnopravnosti u hrvatskoj akademskoj zajednici riješeno, nekoliko drugih podataka ipak daje drugu perspektivu. I dok je u većini znanstvenih područja omjer studenata i studentica ravnomjeran ili prevaže u korist žena, jedno znanstveno područje ne slijedi ovaj trend. Postotak žena upisanih na visoka učilišta u području tehničkih znanosti bio je samo 27,8%, dok je broj doktorandica u području tehničkih znanosti bio 30,5%. Što se tiče znanstvenika zaposlenih na znanstvenim organizacijama, također se mogu primijetiti neki nepovoljni trendovi. U akademskoj godini 2020./2021. spolna raspodjela osoba zaposlenih u zvanju asistenta bila je 56%:44% u korist žena, dok je na poziciji docenta bilo zaposleno 52,4% žena. Međutim, što se više penjemo u hijerarhiji znanstvenih zvanja, to se udio žena smanjuje. Pa je tako udio žena u zvanju izvanrednog profesora bio 48,2%, dok je redovitih profesorica 40,5%.

Spomenuti postotci nam pokazuju da, iako situacija nije toliko drastična kao u nekim drugim zemljama, o zastupljenosti žena u znanosti nikako se ne smije prestati govoriti. Broj znanstvenica se povećao, no istinska spolna ravnopravnost još uvijek nije postignuta te su žene i dalje nedovoljno zastupljene u mnogim područjima istraživanja. Vjerujemo kako ova manifestacija može znatno doprinijeti promociji ove teme.