Osijek, 4. listopada 2025.
4. listopada 2025. osječku Tvrđu pretvaramo u arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihove znanosti! Prošetajte se do Perivoja hrvatskih velikana i provedite subotnje prijepodne s našim znanstvenicama!
Na događanju će sudjelovati 12 znanstvenica s brojnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao i nekoliko drugih hrvatskih znanstvenih institucija, koje će predstaviti svoj posao i zašto su se odlučile baviti znanošću.
Ovo je drugo izdanje Znanosti u prolazu u Osijeku! Pogledajte kako nam je bilo na prvom prije dvije godine: https://znanostuprolazu.com.hr/osijek-2023/
Dodatne informacije uskoro!!!
Lokacija
Potvrđene izlagačice
Med – kemijski sastav i raznolikost botaničkih vrsta meda u Hrvatskoj
Znate li zašto je zdravo konzumirati med i što je to u njegovom sastavu što ga čini jednom od najprobavljivijih i najiskoristivih namirnica? Koja su to karakteristična svojstva za pojedinu vrstu meda (boja, okus, miris) te koja je tajna kristaliziranog meda? Odgovore na ova pitanja dobit ćete na ovogodišnjoj manifestaciji “Znanost u prolazu”. Dođite i kušajte medno bogatstvo Hrvatske, različite vrste meda koje se mogu proizvesti od kontinenta do obale.
Blanka Bilić Rajs docentica je na Katedri za kakvoću hrane na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek. Sudjeluje u izvođenju kolegija Kontrola kakvoće hrane na prijediplomskom studiju Prehrambena-tehnologija, te kolegijima Instrumentalne metode 1, Instrumentalne metoda 2 i Senzorske analize na diplomskom studiju Znanost o hrani i nutricionizam. Područje znanstvenog i stručnog rada vezano je uz kvalitetu i sigurnost hrane (s naglaskom na pčelinje proizvode) i primjenu instrumentalnih metoda u analitici prehrambenih i drugih proizvoda. Autorica je i koautorica više od 20 znanstvenih radova, te je sudjelovala na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama kao i u provedni brojnih znanstvenih i stručnih projekata. Članica je Međunarodne komisije za med (International Honey Commission), TehnOS-a – Udruge bivših studenata i prijatelja Prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek te predsjednica Katedre za kakvoću hrane i Društva kemičara i tehnologa Osijek.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju
Kad želudac progovori, mozak sluša!
Znate li da naš želudac i crijeva nisu samo „tvornica probave“, nego i moćan komunikacijski centar koji neprestano šalje poruke mozgu? Znanstvenici ovu vezu zovu os crijeva – mozak, a ona utječe na naše emocije, raspoloženje, pa čak i razinu stresa. Nije slučajno da u napetim trenucima osjećamo „čvor u želucu“ ili „leptiriće u trbuhu“ – to je stvarna biološka poruka tijela! Na predavanju ćete saznati kako hrana, mikrobiom i stil života oblikuju naše mentalno zdravlje, zašto probava može biti povezana s tjeskobom ili umorom te kako osluškivanjem signala iz trbuha možemo poboljšati kvalitetu života. Na jednostavan i pristupačan način otkrit ćemo kako znanost objašnjava ono što svi osjećamo u svakodnevici – da želudac i mozak vode neprestani dijalog, a naše zdravlje ovisi o tome koliko pažljivo ga slušamo.
Senka Blažetić izvanredna je profesorica je na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te predstojnica Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju. Završila je diplomski studij biologije i kemije na istom Sveučilištu, a doktorirala je na interdisciplinarnom studiju molekularnih bioznanosti s temom iz neurobiologije. Njezini znanstveni interesi obuhvaćaju regulaciju metaboličkih procesa i regeneraciju živčanih stanica. Provela je 6 mj na stručnom usavršavanju u inozemstvun na Johns Hopkins School of Medicine u SAD-u. Kao voditelj i suradnik sudjelovala je u velikom broju znanstvenih projekata. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti i kao predavač na stručnim skupovima.Ima objavljenih 28 znanstvenih radova, te je mentorirala veliki broj diplomskih i završnih radova i koautorica udžbenika iz biologije za 2. razred Gimnazije.
Suša: sve češća ekstremna pojava
Sve češće pojavljivanje ekstremnih pojava, suša i poplava, jedna je od karakteristika klimatskih promjena. Pri tome suše, za razliku od poplava imaju globalni karakter. Suša se definira se kao razdoblje koje obilježava suho vrijeme dovoljno dugog trajanja da uzrokuje poremećaj hidrološke ravnoteže, a manifestira kroz meteorološke, hidrološke agronomske parametre. Osim što su globalnog karatera, suše su i izrazito složene pojave zato što se teško mogu predvidjeti, uočavaju se tek kada su već prisutne tjednima ili mjesecima i imaju dalekosežne posljedice koje se teško mogu izbjeći. Obzirom na složenost i učestalo pojavljivanje diljem svijeta, razvile su se brojne metode, koje se nazivaju indeksi, za proračun suše. Oni su uglavnom bazirani na meteorološkim (oborine i temperature) i hidrološkim parametrima (protoci i vodostaji), ali mogu biti i na udjelu vlage u tlu, razinama podzemne vode i podatcima dobivenim daljinskim istraživanjima.
Tamara Brleković (rođena Dadić) rođena je u Radini, Banovići u Bosni i Hercegovini. Srednju školu Valpovo, smjer opća gimnazija, završava 2005. godine odličnim uspjehom. Iste godine upisuje Građevinski fakultet u Osijeku. Preddiplomski studij završava 2008., a diplomski 2010. godine. Tijekom studiranja dobila je brojne nagrade za izvrstan uspjeh. Na Građevinskom fakultetu Osijek zapošljava se na radno mjesto asistenta 2010. godine. Te godine upisuje poslijediplomski doktorski studij na istom fakultetu koji završava obranom doktorskog rada “Pronos nitrata u uvjetima automorfnih i hidromorfnih tala na primjeru sliva rijeke Vuke 2016. godine”. Od 2018. do 2023. godine radi kao docentica, a 2023. postaje izvanredna profesorica kao i predstojnica Zavoda za hidrotehniku i zaštitu okoliša. Nositeljica je nekoliko kolegija na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Osijek. Ima objavljeno 18 radova u različitim zanstvenim časopisima, a sudjelovala je na 27 domaćih i međunarodnih konferencija, kao i na provođenju nekoliko znanstvenih projekata. Bila je mentor i komentor na 16 diplomskih radova.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Može li kemija prijelaznih metala biti odgovor na jedan od najopasnijih oblika raka?
Rak debelog crijeva rezultat je niza biokemijskih promjena u stanicama koje izlaze iz kontrole, što dovodi do razvoja malignog tumora. Prema dostupnim podatcima, rak debelog crijeva spada među najčešće oblike raka u Hrvatskoj, s visokom stopom smrtnosti. U 2020. godini, rak debelog crijeva bio je drugi najčešći rak, a smrtnost od ove bolesti među najvišima je u Europi, pri čemu oko 5.000 ljudi godišnje umire zbog ove dijagnoze. Iako postoje različite terapijske opcije, terapija koja bi specifično napadala stanice raka debelog crijeva, a istovremeno očuvala zdrave stanice, i dalje je veliki izazov. U ovom istraživanju, predstavit ću spojeve bakra u kombinaciji s novim kromonskim ligandima koji su pokazali obećavajuće rezultate u inhibiciji rasta stanica raka debelog crijeva. Ovi spojevi omogućuju selektivno djelovanje na stanice raka, čime otvaraju mogućnost razvoja učinkovitijih terapija. Možemo li ove spojeve iskoristiti kao ključnu terapiju za ovu smrtonosnu bolest i pružiti nadu u budućnosti liječenja raka debelog crijeva?
Dr. sc. Nikolina Filipović preddiplomski i diplomski studij završila je na Odjelu za kemiju u Osijeku, na kojem je zaposlena od 2018. godine. Doktorsku disertaciju obranila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2024. godine, a tema njezinog istraživanja obuhvatila je razvoj novih bioaktivnih spojeva prijelaznih metala, testiranih na 2D i 3D staničnim modelima. Njezin znanstveni interes fokusiran je na kemiju prijelaznih metala te dizajn novih spojeva, koji će biti testirani na in vitro i in vivo modelima, s posebnim naglaskom na njihov potencijal u terapiji raka. Sudjelovala je na brojnim projektima kao suradnica, a vodila je projekt sufinanciran od Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Aktivno surađuje s međunarodnim istraživačkim timovima, a rezultati njezinog rada predstavljeni su na nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova. Trenutno radi kao viši asistent na Odjelu za kemiju, na Zavodu za opću, anorgansku, fizikalnu kemiju i metodiku kemije.
Od računala do pesticida
Svijet se danas suočava s potrebom za novim pesticidima koji štite usjeve, a istovremeno ne predstavljaju opasnost za biljke, ljude i okoliš. Istraživanje metabolizma i toksičnosti postojećih pesticida dovelo je i do povlačenja mnogih s tržišta. Međutim, procjenu rizika pesticida i dalje ograničava nedostatak pouzdanih eksperimentalnih podataka. Računalne metode nude rješenje ovog problema, istovremeno štedeći vrijeme i resurse potrebne za pojedinačna ispitivanja. Izlaganjem ću ukratko opisati ulogu računalnih metoda u dizajnu pesticida te pojasniti kako dobiti modele za predviđanje njihova biološkog djelovanja i pomoću njih predložiti najizglednije spojeve za nove pesticide.
Maja Karnaš Babić viša je asistentica na Katedri za kemiju i biokemiju, na Zavodu za agroekologiju i zaštitu okoliša Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Doktorski studij kemije završila je 2024. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Područje njenog istraživanja temelji se na računalnom i eksperimentalnom ispitivanju toksičnosti i biološkog djelovanja heterocikličkih spojeva s mogućom primjenom u zaštiti bilja. Tijekom dosadašnjeg rada sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim simpozijima te objavila više znanstvenih radova. Suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost “Inovativni pristupi u razvoju imidazola za zaštitu bilja” (https://dippinn.fazos.hr/). Članica je Hrvatskog kemijskog društva.
Voditeljica mikrobiološkog laboratorija @ Inspecto laboratorij d.o.o.
Sadrži li proizvod od svinjetine i konjsko meso?
Meso i mesne prerađevine koje se stavljaju u promet prema zakonu moraju biti propisano deklarirane, moraju sadržavati sve bitne informacije kako krajnji potrošač ne bi ostao u zabludi pri kupnji i konzumaciji. Danas se potrošaču nudi sve i svašta i prerađevine koje jesu one koje bi trebale biti, ali se često dovodi i kupca i u zabludu pa se prodaje i konzumira nešt što nema veze sa onim što se deklarirano.
U rodnom gradu Osijeku završila sam Prehrambeno tehnološki fakultet na kojem sam magistrirala kao nutricionistica. Tijeko studija pružila mi se mogućnost odlaska na Erasmus program u Brno, Češka republika. Tamo sam imala priliku steći nova iskustva i proširiti znanje u svojem području, te upoznati svoju mentoricu koja mi je predložila povratak nakon magisterija na doktorski studij na University of Veterinary and Pharmaceutical Studies Brno. Tijekom dokotrata pružila mi se mogućnost sudjelovanja u različitim projektima, konferencijama, seminarima, ali i odlazaka u druge laboratorije (Njemačka, Francuska) kako bi proširila i usavršila svoju stručnost i znanje. Po završetku doktorata vratila sam se u rodni grad gdje sam i sada i uspješno radim u svojoj struci, a kada mi se pruži prilika svoje znanje i iskustva rado prenosim drugima.
Nacionalni preventivni programi
Prevencija bolesti temelj je javnog zdravstva, a provodi se kroz tri razine: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Posebno mjesto zauzimaju programi probira (screeninga), koji omogućuju rano otkrivanje bolesti kod naizgled zdravih osoba. Takvi programi imaju za cilj smanjiti smrtnost, pobol, komplikacije bolesti te unaprijediti kvalitetu života. U Republici Hrvatskoj provode se nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva i raka vrata maternice, a nedavno je uveden i program probira raka pluća. Uz to, postoje i programi novorođenačkog probira na metaboličke bolesti, oštećenje sluha te slabovidnost u djece. Posebno je važno naglasiti da probir nije samo medicinski postupak, već organizirani javnozdravstveni sustav koji uključuje pozive građanima, besplatne preglede, informacijske sustave i osiguranje kvalitete. Rano otkrivanje bolesti značajno povećava šansu za uspješno liječenje – primjerice, više od 90% karcinoma dojke može se izliječiti ako se dijagnosticira na vrijeme. Ipak, izazovi i dalje postoje, poput niskog odaziva građana na pojedine programe, što smanjuje njihovu učinkovitost. Upravo zato edukacija, informiranje i podizanje svijesti ključni su za uspjeh nacionalnih preventivnih programa. Na kraju, ulaganje u prevenciju i probir ne donosi korist samo pojedincima, već cijelom društvu jer smanjuje troškove liječenja, produžuje životni vijek i doprinosi boljoj kvaliteti života.
Nika Lovrinčević Pavlović rođena je u Osijeku 25. lipnja 1979. godine. Nakon završene I. gimnazije 1998. godine upisuje Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku na kojemu diplomira 2005. godine. Iste godine zapošljava se u Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u Službi za ekologiju na Odjelu fiziologije prehrane, anorganskih i organskih polutanata gdje kao analitičar u laboratoriju za kromatografiju radi na određivanju različitih analita u hrani, vodi i biološkim uzorcima. Na Medicinskom fakultetu Osijek zapošljava se 2017. godine kao asistent u nastavi na Katedri za javno zdravstvo gdje sudjeluje u izvođenju dijela nastavnog procesa, seminara i praktikuma te aktivno sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu. Rezultate svojih istraživanja prezentirala je na nekoliko domaćih i međunarodnih simpozija te kongresa a dodatno se usavršavala iz područja javnog zdravstva, prehrambene tehnologije i zdravstvene ekologije te je sudjelovala na brojnim projektima. Poslijediplomski specijalistički studij javno zdravstvo završava 2019. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. 2020. godine završava poslijediplomski doktorski studij Prehrambena tehnologija i nutricionizam na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Članica je Hrvatskog liječničkog zbora kao i Hrvatskog društva za javno zdravstvo, Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju te Društva kemičara i tehnologa Osijek. Od 2023. godine tajnica je Društva kemičara i tehnologa Osijek.
Filozofski fakultet u Osijeku
Kako se rađaju, žive i umiru riječi
Nastanak novih riječi može se slikovito opisati kao jezični perpetuum mobile koji se, jednom pokrenut, nikada ne zaustavlja. Pojava novog predmeta rezultirat će u jeziku novom riječi koja se proširuje među govornicima te će biti u uporabi onoliko koliko postoji predmet koji ona označuje. Zastarijevanje ili nestanak predmeta ujedno znači i zastarijevanje njegova imena. Predavanjem se želi prikazati „životni vijek“ riječi, odnosno opisati načine njihova nastanka te činitelje koji utječu na širenje riječi među govornicima, ali i na njihovo zastarijevanje.
Dr. sc. Ana Mikić Čolić (1983) izvanredna je profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Doktorat je stekla 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku s disertacijom pod naslovom „Tvorba neologizama u hrvatskome jeziku nakon 1990. godine.“ Njezini su znanstveni interesi usmjereni na tvorbu riječi u suvremenom hrvatskom jeziku te na teorije učenja i poučavanja hrvatskoga kao stranog jezika. Objavila je oko trideset izvornih znanstvenih radova samostalno ili u suautorstvu u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima radova, devet uredničkih knjiga te dvije monografije. Održala je gostujuća predavanja u Wrocławu (2013), Gdanjsku (2015), Jeni (2017), Londonu (2018), Lisabonu (2019), Brnu (2019), Pragu (2019) i Rimu (2022). Voditeljica je doktorskog studija lingvistike na Filozofskom fakultetu u Osijeku i glavna urednica A1 časopisa Jezikoslovlje. Članica je Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku te Centra za istraživanje jezika Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Filozofski fakultet u Osijeku
Pamćenje – između stvarnosti i iluzije
Pamćenje nije tek jednostavno pohranjivanje i prisjećanje informacija, kao da u glavi imamo savršenu bazu podataka. Umjesto toga, riječ je o složenom i rekonstruktivnom procesu koji oblikuju brojni čimbenici poput naših kognitivnih shema, emocija, motivacije, konteksta u kojem se nalazimo. Upravo zbog toga, ono čega se prisjećamo nije uvijek vjerno onome što se doista dogodilo. Ponekad u našoj svijesti nastaju lažna sjećanja – uvjerenja o događajima koji se nikada nisu dogodili ili su se dogodili na drugačiji način nego što ih pamtimo. Ipak, osoba takva sjećanja doživljava kao autentičan i osobno proživljen doživljaj. Na predavanju će biti predstavljeno što su lažna sjećanja, kako i zašto nastaju te kakav je njihov utjecaj na razumijevanje prošlosti. Kroz kratku demonstraciju i praktičnu aktivnost bit će pokazano koliko su ljudi podložni stvaranju lažnih sjećanja te na koji način se ta pojava istražuje u znanstvenim studijama.
Marija Milić docentica je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje radi od 2011. godine. Predaje predmete iz područja kognitivne psihologije (Psihologija pamćenja, Psihologija učenja, Osjeti i percepcija, Psihologija mišljenja i inteligencije). Doktorirala je 2018. godine na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranom doktorskog rada pod nazivom: Odnos životnih ciljeva, funkcija autobiografskog pamćenja i samopoštovanja na prijelazu u ranu odraslu dob. Središnji istraživački interesi vezani su joj uz kognitivne i socio-emocionalne aspekte razvoja adolescenata te uz nasilno i rizično ponašanje adolescenata. Trenutno se bavi istraživanjima s temama samopoštovanja, pamćenja, sigurnosti u donošenju odluka i međuvršnjačko nasilje među adolescentima. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih i stručnih projekata te na većem broju domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija. Objavila je veći broj radova u međunarodnim i regionalnim časopisima.
Tajni život pšenice
Pšenica je mnogo više od obične žitarice – jedna je od najvažnijih na svijetu i temelj naše prehrane. No iza svakog zrna krije se zanimljiva priča o tome kako nastaju nove, napredne sorte. Oplemenjivanjem pšenice stvaramo sorte koje bolje odgovaraju našim potrebama – da budu prinosnije, imaju kvalitetnije brašno i da budu otpornije na bolesti i druge stresove. Danas je pšenica posebno ugrožena zbog klimatskih promjena, a upravo oplemenjivanje igra ključnu ulogu u osiguravanju sigurne proizvodnje hrane za sadašnje i buduće generacije. „Tajni život pšenice” otvara vrata u svijet znanosti otkrivajući koliko je zapravo uzbudljiv put pšenice od polja do stola.
Katarina Šunić Budimir završila je preddiplomski i diplomski studij biologije na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Na trenutačno radno mjesto asistentice na Zavodu za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica Poljoprivrednog instituta u Osijeku zaposlena je 2021. godine, a 2022. upisuje doktorski studij Molekularne bioznanosti. U fokusu njenog istraživanja je pšenica – oplemenjivanje pšenice, ali i proučavanje utjecaja različitih okolišnih stresova na pšenicu. Objavila je više od 10 znanstvenih radova kao prvi autor i koautor te poglavlje u knjizi kao koautor. Sudjelovala je na brojnim znanstveno-stručnim skupovima, usavršavanjima u zemlji i inozemstvu (Njemačka, Francuska), a dobitnica je i Državne nagrade za znanost za 2023. godinu u kategoriji Godišnja nagrada znanstvenim novacima.
Sve boje biotehnologije
Biotehnologija je disciplina koja primjenjuje žive organizme, njihove dijelove ili metabolite za dobivanje novih proizvoda, organizama ili usluga. Iako je naziv „biotehnologija“ skovan tek početkom 20. stoljeća, povijest biotehnologije seže u daleku prošlost, sve do prvih fermentacija kojima se proizvodila hrana. U predavanju “Sve boje biotehnologije” otkrit ćemo kako se ova disciplina razvijala od tih dalekih vremena te kako danas oblikuje naš svakodnevni život. Osim žute biotehnologije povezane s proizvodnjom hrane, govorit ćemo o crvenoj biotehnologiji povezanoj s medicinom i farmacijom koja spašava živote, zelenoj koja unapređuje poljoprivredu, sivoj koja štiti naš okoliš, bijeloj koja potiče održivu industriju, pa čak i plavoj koja otkriva tajne mora. Dotaknut ćemo se etičkih pitanja i budućih izazova, jer biotehnologija mijenja i naše društvo.
Prof. dr. sc. Natalija Velić doktorirala je u znanstvenom području Biotehničkih znanosti, znanstvenom polju biotehnologije na Prehrambeno- biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Katedri za bioprocesno inženjerstvo na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek. Njezin znanstveni interes najviše je vezan uz fermentacijske tehnologije u proizvodnji hrane i primjenu biotehnoloških i inženjerskih načela u zaštiti okoliša, ali je znatiželjni duh i želja za učenjem „tjeraju“ i izvan okvira njezine struke. Voli znanost koja je otvorena svima i često sudjeluje u popularno-znanstvenim događanjima. Strastvena je zborašica.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju
Kad rode progovore: Što ptice „govore“ o našem okolišu?
Bijele rode (Ciconia ciconia) i njihovi ptići pokazale su se kao izvrsni bioindikatori – pokazatelji stanja okoliša – osobito u područjima koja su pod utjecajem ljudskih aktivnosti. Mjerenjem različitih parametara (biomarkera) u krvi ptića roda, koji mogu ukazivati na prisutnost teških metala, pesticida i drugih zagađivala, može se dobiti vrijedna informacija o opterećenosti okoliša zagađivalima. Također, može se mjeriti i koncentracija različitih zagađivala, primjerice u krvi i perju. Uzorkovanje perja pritom je gotovo potpuno bezopasno za ptice. Budući da rode često gnijezde u blizini naselja, a hranu za mladunce sakupljaju u okolici gnijezda, one su izravno izložene zagađenju iz lokalnog okoliša. To znači da zagađivala koja utječu na rode mogu potencijalno utjecati i na ljude. Zbog toga rode mogu poslužiti kao svojevrsni sustav ranog upozorenja za rizike povezane sa zagađenjem okoliša – ne samo za životinje, nego i za ljudsku populaciju.
Dr. sc. Mirna Velki radi kao izvanredna profesorica na Odjelu za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Preddiplomski i diplomski studij završila je na Odjelu za u Osijeku i 2010. stekla zvanje magistre biologije. Doktorat znanosti (znanstveno područje prirodnih znanosti, polje biologije) stekla je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2014. godine. Usavršavala se u inozemstvu te primila više nagrada, uključujući i Državnu nagradu za znanost za 2014. godinu (godišnja nagrada za znanstvene novake). Dobitnica je i prestižne stipendije zaklade Alexander von Humboldt za postdoktorsko istraživanje koje je provedeno na Institute for Environmental Research, RWTH Aachen, Njemačka. Objavila je kao autor/koautor više od 50 znanstvenih radova, te 4 poglavlja u knjizi. Rezultate svojih istraživanja izložila je na brojnim znanstvenim skupovima sa preko 50 priopćenja. Njezin znanstveno-istraživački rad usmjeren je na područje ekotoksikologije sa naglaskom na mjerenje odgovora različitih modelnih vrsta organizama, te razvoju novih metoda i sustava za ekotoksikološka testiranja.
Ostatak izlagačica uskoro!