Osijek, 7. listopada 2023
7. listopada 2023. osječki Trg slobode pretvaramo u arenu za javno učenje i znanstvenu raspravu kroz radionice i predavanja naših znanstvenica te promociju njihove znanosti! Prošetajte se do spomenika “Šetaču” i provedite subotnje prijepodne se s našim znanstvenicama!
Program: Na manifestaciji će sudjelovati 12 znanstvenica. Četiri znanstvenice nastupaju istovremeno. Jedno individualno predavanje traje 15ak minuta te se ponavlja 4 puta unutar jednog sata tako da ne morate brinuti da će vam neko predavanje promaknuti! Nakon toga palicu preuzimaju nove četiri znanstvenice.
Izlagačice i program
Na događanju će izlagati znanstvenice sa sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao i nekoliko drugih hrvatskih znanstvenih institucija.
Sve je u OKU promatrača
Svaki dan se gledamo u ogledalu, gledamo druge ljude oko sebe, promatramo okolinu i primamo veliki broj informacija iz vanjskog svijeta. Kako izgleda oko i kako gledamo očima? Na modelu oka vidimo da oko ima više dijelova. Očna jabučica se sastoji od triju očnih ovojnica. Vanjska vezivna ovojnica oka se sastoji od prozirne rožnice i neprozirne bjeloočnice. Srednja vaskularna očna ovojnica sastoji se od šarenice, zrakastog ili cilijarnog tijela i žilnice. Unutarnja živčana očna ovojnica sastoji se od mrežnice (retine). Važno je spomenuti i mišiće pokretače oka koji točno fokusiraju naš pogled. Inervacija tih mišića dolazi iz čak tri moždana živca. Osim građe oka, na ovom predavanju bit će govora i o povezanosti zjenica s autonomnim živčanim sustavom, povezanosti oštećenja mozga s očima kod npr. moždanog udara to o ispadima u vidnom polju, odnosno kako i kojim dijelom oka gledamo što.
Marta Bolješić rođena je 1997. u Osijeku. Nakon završetka III. gimnazije Osijek 2016. upisuje Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na Medicinskom fakultetu Osijek, 2022. ga završava kada se i zapošljava na Medicinskom fakultetu Osijek kao asistent na Katedri za anatomiju i neuroznanost. Godinu poslije upisuje doktorski studij Biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu Osijek. Tijekom fakultetskih dana sudjeluje na brojnim studentskim kongresima i u radu udruge CroMSIC u kojem je bila član izvršnog odbora. Od 2021. dio je istraživačkog projekta akademika Bojana Jelakovića pod nazivom Epidemiologija hipertenzije u Hrvatskoj, točnije sudjeluje u projektu Lov na tihog ubojicu. 2022. je sudjelovala u prevođenju knjige za anatomiju, Sobotta, s engleskog na hrvatski jezik. Trenutačno aktivno sudjeluje na brojim kongresima , simpozijima i na Institucijskom znanstveno-istraživačkom projektu Medicinskog fakulteta Osijek.
Asistentica @ Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Bioaktivne mikročestice
Poznato je da su polifenoli spojevi prisutni u raznom voću i povrću te posjeduju antioksidacijska, antibakterijska i protuupalna svojstva. Međutim, nestabilnost, niska topljivost i neugodan okus ograničavaju njihovu široku primjenu u razvoju novih proizvoda. Preradom voća u džemove, kaše, želee i sirupe smanjuje se njegova nutritivna vrijednost razgradnjom nestabilnih komponenti u prisustvu svjetlosti, kisika i povišene temperature. Očuvanje polifenola od okolišnih uvjeta može se postići procesom mikroinkapsulacije, odnosno njihovom ugradnjom u mikročestice. Nakon pripreme, mikročestice mogu se koristiti kao sastojak funkcionalne hrane jer su komponente koje se koriste za njihovu proizvodnju nutritivno bogate i sigurne za konzumaciju.
Ina Ćorković je asistentica na HRZZ projektu na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Nakon završenog preddiplomskog studija Biotehnologija i prehrambena tehnologija na Slovačkom tehničkom sveučilištu u Bratislavi, završava diplomski studij Prehrambeno inženjerstvo na Sveučilištu u Osijeku te se na istom zapošljava 2020. godine i upisuje doktorski studij Prehrambena tehnologija pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirele Kopjar. U svom znanstveno-istraživačkom radu bavi se razvojem novih formulacija hidrogelnih mikročestica na bazi biopolimera u cilju zadržavanja fenolnih spojeva i hlapljivih komponenata. Tijekom doktorskog studija boravila je na znanstvenim usavršavanjima na sveučilištima u Pragu (Češka), Czestochowi (Poljska) i Santiagu de Composteli (Španjolska). Autorica je više znanstvenih radova, sudionik brojnih znanstveno-stručnih skupova i događaja vezanih za popularizaciju znanosti.
Asistentica @ Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Selen: Misteriozni Element Prirode
Danas ću vam predstaviti čaroliju selena, esencijalnog elementa za našu dobrobit. Kao istraživačica, obožavam otkrivati tajne prirode. Selen je poput tih tajni – ključan za zdravlje ljudi i životinja, a tlo ga ne pruža. Esencijalnost selena leži u održavanju zdravlja ljudi i životinja jer se nalazi u ključnim enzimima i antioksidansima koji štite od slobodnih radikala. Također je neophodan za pravilan rad štitnjače i imunološkog sustava te igra ulogu u reprodukciji i razvoju stanica. Ova povezanost podsjeća nas da priroda krije beskrajne tajne koje čekaju da budu otkrivene. Neka selen i njegova neobičnost inspiriraju istraživanje i zaštitu ovog čudesnog svijeta kojem pripadamo.
Lucija Galić je zaposlenica Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, gdje obavlja funkciju doktorandice u okviru HRZZ projekta. Njezino obrazovanje uključuje doktorski studij Poljoprivrednih znanosti, smjer Agrokemija. Njezina predanost radu trenutno je u području biofortifikacije, a fokusira se na obogaćivanje prehrambenih proizvoda selenom, koji je ključan element često nedostatan u tlu i biljkama. Sudjelovanje na različitim znanstvenim simpozijima, poput Međunarodnog simpozija agronoma i ESD konferencije, pisanje znanstvenih radova najviše kategorije svjedoči o njezinom doprinosu znanstvenoj zajednici. Lucija također sudjeluje u projektu inovacija kao što je BISC Challenge 2023, gdje je zajedno sa svojim timom osvojila prvo mjesto na državnoj razini.
Asistentica @ Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Što nam to priroda krije?
Ono što smo davno naučili jest da život na zemlji ne bi bio moguć da nema biljaka s obzirom da one pripremaju hranu za sva živa bića, pročiščavaju zrak i stvaraju kisik, utječu na klimatske uvjete te sudjeluju i u ostalim područjima važnima za život. Među biljkama ističu se i ljekovite biljke, odnosno biljke koje se koriste u svrhu liječenja i održavanja dobrog zdravlja već stoljećima. Čovjek je brzo uvidio da neke biljke mogu pomoći kod određenih stanja te kako bi maksimalno iskoristio tu snagu, osmislio je različite načine ekstrakcije, što uključuje čajeve, rakije, tinkture, ali i današnje modernije pripremljene ekstrakte (u prahu, tabletama i sl.). Upravo različitim ekstrakcijama možemo dobiti drukčiji sastav ekstrakta koji je direktno povezan sa djelovanjem samog ekstrakta. Dođite na predavanje i saznajte više o tome što nam to priroda krije i kako možemo iskoristiti njene blagodati!
Martina Jakovljević Kovač je asistentica na Katedri za fundamentalnu kemiju na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek gdje je i diplomirala 2016 godine. Studentica je poslijediplomskog doktorskog studija Kemija mediteranskog okoliša na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. Tijekom studiranja, kao član Studentskog zbora, a kasnije i kao asistentica sudjelovala je u organizaciji izvannastavnih aktivnosti, a ponajviše u radu na Festivalu znanosti i Noći znanosti gdje je pomagala u organizaciji i provođenju radionica za sve uzraste. Autorica je i koautorica brojnih istraživačkih radova te je sudjelovala na nekoliko međunarodnih i domaćih kongresa sa predstavljanjem rezultata svog istraživanja. Uživa u znanstveno-istraživačkom radu, no isto toliko i u širenju svijesti o važnosti i ljepoti struke i znanosti. Komunikativna je, društvena i prilagodljiva osoba koja uživa u svakom novom danu i prilici za otkrivanjem nečeg novog.
Asistentica @ Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek
Osnove prijenosa energije
Elektroenergetski sustav podrazumijeva skup međusobno povezanih elemenata i uređaja koji se koriste za proizvodnju, prijenos i potrošnju električne energije. Većina električne energije se proizvodi u velikim elektranama, smještenim blizu prirodnih resursa i udaljenim od potrošača. Težnja prema što manjem zagađenju okoliša je pak rezultirala proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, kao što su vjetroelektrane i fotonaponske elektrane. Električna enerija se dalje prenosi do potrošača prijenosnim sustavom, koji u najširem smislu čine prijenosni vodovi, energetski transformatori i ostala dodatna oprema. U ovom predavanju uktratko će biti objašnjeno gdje se proizvodi električna energija, zašto dalekovodi nagrđuju krajolik, koliko vrsta žarulja postoji,…
Ružica Kljajić zaposlena je kao asistentica na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku gdje sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima Prijenos i distribucija električne energije, osnove elektroenergetskog sustava, Elektroenergetski transformatori i vodovi, Stabilnost i prijelazni procesi u elektroenergetskom sustavu. Suradnica na međunarodnim i domaćim projektima, autorica i koautorica više znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje u organizaciji znanstvenih konferencija OTO, SLAMKO i SST te održava LABUS radionice s ciljem promicanja znanosti među djecom predškolske i školske dobi.
Izvanredna profesorica @ Filozofski fakultet Osijek
Mindfulness kao supermoć
Mindfulness, ili usredotočena svjesnost, je vještina promatranja svojih unutarnjih doživljaja – emocija, misli i tjelesnih senzacija bez prosuđivanja, osuđivanja niti pokušaja da se nešto promijeni. U izlaganju će biti govora o načinima kako naš um funkcionira i zašto to prirodno dovodi do psihološke patnje. Prirodna, intuitivna ljudska reakcija je pokušaj uklanjanja, umanjivanja ili izbjegavanja patnje. Međutim, ponekad pokušaji kontrole psihološke patnje imaju upravo suprotan učinak i dodatno pridonose problemu. Mindfulness je korisna alternativa pokušajima kontrole unutarnjih doživljaja. U izlaganju ćemo objasniti kako i zašto mindfulness pomaže u nošenju s neugodnim doživljajima koji su sastavni dio života, s ciljem postizanja veće psihološke fleksibilnosti i življenja smislenog i ispunjenog života.
Ana Kurtović zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje izvodi i kolegije u području kliničke psihologije, psihologije invaliditeta i komunikacije. Voditeljica je programa cjeloživotnog učenja Socijalno-emocionalno učenje u odgoju i obrazovanju i predsjednica Povjerenstva za studente s invaliditetom na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Područje znanstvenog interesa joj je klinička psihologija, specifičnije rizični i zaštitni čimbenici mentalnog zdravlja. Od 2016. godine radi kao savjetovatelj u Psihološkom savjetovalištu za studente Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Educirana je u području kognitivno-bihevioralne terapije, terapije prihvaćanjem i posvećenošću, terapije usmjerene na suosjećanje i Shema terapije.
Manager znanstvenih podataka @ Max Delbrück Center Berlin
Kako postati haker ljudskog genoma?
Kuharica pod nazivom “Ljudski genom” sadrži 3 milijarde slova za izgradnju nas – ljudi. Uputa je napisana četveroslovnom abecedom (A, C, G, T), određenim redoslijedom, koji omogućuje precizno izvođenje kemijskih reakcija. Danas građani imaju ogroman interes za razumijevanje vlastite genetske pozadine; to je ilustrirano u 26 milijuna kupljenih genetskih testova. Ali možemo li učiniti nešto sa svojim genomima kad dobijemo njihovu sekvencu? Možemo li ih sami analizirati?
Dr. sc. Inga Patarčić magistrirala je molekularnu biologiju (PMF) te doktorirala iz područja bioinformatike u Berlinu (HU, MDC Berlin). Tokom doktorata je radila u odjelu za komunikaciju znanosti (MDC) te je sudjelovala na i organizirala brojna popularno-znanstvena događanja u Berlinu. Svoje iskustvo je prenijela i u Hrvatsku kao idejni začetnik i glavni organizator projekta “Znanost U Prolazu”. Inga danas radi kao manager znanstvenih podataka te, kao svoj prateći projekt, analizirala sekvence ljudskog genoma. Prema njezinom skromnom mišljenju, najbolja aktivnost u slobodno vrijeme je slobodno penjanje uz malo joge i zvižduka irske frulice.
Viša asistentica @ Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Dizajnirajmo snažniji imunološki odgovor
Cijepljenje se smatra najučinkovitijom i najisplativijom mjerom u sprečavanju širenja zaraznih bolesti i liječenju karcinoma. Osnova cjepiva je dobro karakterizirani antigen, aktivni sastojak cjepiva, koji često nije u mogućnosti potaknuti dovoljno jak imunološki odgovor organizma. Adjuvanti su tvari koje se dodaju cjepivima kako bi se osnažila specifična imunoreakcija, a time i bolja obrana organizma od različitih patogena. U svom izlaganju bih predstavila primjenu kemije i kemijskih metoda u dizajnu novih spojeva koji su “pametniji” i jači modulatori imunološkog sustava, a samim time mogu doprinijeti razvoju učinkovitijih cjepiva.
Dr. sc. Marija Paurević je rodom iz Novske, a prvostupnički, magistarski i doktorski studij kemije završila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 2013. godine je zaposlena na Odjelu za kemiju u Osijeku, na Zavodu za analitičku, organsku i primijenjenu kemiju. Njezin znanstveno-istraživački rad uključuje područja organske sintetske kemije, računalne kemije i biokemije. Trenutno se bavi sintezom biološki aktivnih glikopeptida koji su potencijalni imunostimulatori, odnosno aktivatori imunološkog sustava. Osim sinteze, primjenom različitih računalnih metoda, odabrane pripremljene spojeve proučava i u kontekstu liganada za specifične imunološki važne receptore. Sudjelovala je na više znanstvenih projekta, autorica je više znanstvenih radova, prezentirala je svoja istraživanja na znanstvenim skupovima te sudjelovala na brojnim znanstvenim radionicama i radionicama popularizacije znanosti. Ponosna je majka Rite i Petra.
Docentica @ Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Znanost o vodi
Voda je sastavnica svih živih bića i nezamjenjiv sastojak hrane te čini većinu naše tjelesne težine i uključena je u mnoge važne funkcije. Voda sudjeluje u razgradnji i apsorpciji hrane i olakšava probavu, oslobađa organizam od štetnih tvari, izvor je tijelu važnih minerala i elektrolita, regulira tjelesnu temperaturu, služi kao štitnik organa i tijela. Jedina namirnica koju koristi cjelokupno stanovništvo je voda. No, često ovom vrijednom i obnovljivom resursu pristupamo nemarno i olako ga neracionalno koristimo čime izravno utječemo na negativne trendove kakvoće vode. U predavanju će se predstaviti kako se dobiva voda za piće te koji su izazovi u obradi otpadnih voda. Publici će se pojasniti uloga znanosti i tehnologije u procesu dobivanja vode za piće i ukratko dati osvrt na mogućnosti pročišćavanja otpadnih voda.
Marija Stjepanović zaposlena je kao docentica na Zavodu za primijenjenu kemiju i ekologiju Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku. Sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima Ekologija, Tehnologija vode i obrada otpadnih voda te Upravljanje kakvoćom vode i procesi obradbe vode. Usavršavala se u zemlji i inozemstvu u području kemijskog inženjerstva. Suradnica je nacionalnog znanstvenog projekta, autorica je više znanstvenih i stručnih radova te poglavlja u knjigama. Sudjeluje u radu stručnih i znanstvenih društava, organizaciji znanstvenih i stručnih skupova i popularizaciji znanosti. Njeno područje istraživanja bavi se mogućnošću primjene jeftinih i ekološki prihvatljivih materijala za uklanjanje onečišćujućih tvari iz vode.
Viša znanstvena suradnica @ Poljoprivredni institut Osijek
Pšenica naša svagdanja – spoj klasičnog i modernog kreiranja
Pšenica je treća najvažnija žitarica u smislu svjetske proizvodnje, nakon riže i kukuruza. Klimatske promjene utječu na smanjenje proizvodnje pšenice uslijed biotičkih i abiotičkih stresova. Najučinkovitije rješenje u stresnim uvjetima je uzgoj sorti pšenice otpornih i tolerantnih na stresove. Oplemenjivač pšenice odlučuje i vrši izbor o genetskim poboljšanjima određenog genotipa pšenice da bi se ostvario maksimalni genetski potencijal za urod zrna ili druga svojstva. Da bi se predvidjela reakcija određenog genotipa stvaraju se stresni uvjeti bilo umjetnim inokulacijama određenim bolestima ili provociranjem sušnih uvjeta u kontroliranim uvjetima. Osim klasičnog pristupa oplmenjivanju, koriste se i modernije tehnike i metode, poput onih na molekularnoj i fiziološkoj osnovi. U stresnim uvjetima genotipovi pšenice različito će eksprimirat gene otpornosti ovisno o osjetljivosti genotipa na određeni stres. S tim je povezan i odgovor biljaka na fiziološkoj razini, bilo da je riječ o enzimatskim, ne-enzimatskim komponentama i fotosintetskoj učinkovitosti.
Dr. sc. Valentina Španić je zaposlena na radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika na Poljoprivrednom institutu Osijek. Na interdisciplinarnom doktorskom studiju „Molekularne bioznanosti“ doktorirala je 2010. godine. Usavršavala se u inozemstvu (>2,5 godine) te primila više nagrada, uključujući izbor među 20 najizvrsnijih znanstvenih novaka u RH u 2013. godini, te Državnu nagradu za znanost za 2021 godinu. Osim toga dobitnica je i raznih stipendija (Iaeste, Ceepus, Die Stipendien des Vereins der Freunde der Universität für Bodenkultur Wien, Fulbright, Go8, KWS-Borlaug). Objavila je kao autor/koautor više od 60 znanstvenih radova, jedan sveučilišni udžbenik i poglavlje u knjizi te je koautor 22 sorte pšenice. Do sada je bila voditelj uspostavnog istraživačkog projekta, bilaterala s Mađarskom i Kinom, EPPN2020 projekata sa Danskom i Njemačkom, EU projekta, a od 2019. je voditelj Projekta razvoja karijera mladih istraživača. U 2023. postaje član upravnog odbora COST akcije. Organizator je više skupova, te je član i/ili komentor završnih/diplomskih/doktorskih radova.
nastavnica Tjelesne i zdravstvene kulture, profesorica savjetnica @ Gimnazija A. G. Matoša Đakovo
Tjelesna pismenost i tjelesna aktivnost – smjernice za poboljšanje razina tjelesne aktivnosti
Nedostatna tjelesna aktivnost veliki je javnozdravstveni problem današnjeg života. Čak 81% djece i adolescenata diljem svijeta ima nisku razinu tjelesne aktivnosti. Ovo doprinosi razvoju ostalih loših životnih navika i povećanoj incidenciji brojnih kroničnih bolesti. Niska razina tjelesne aktivnosti dodatno se smanjila pojavom COVID-19 pandemije, a utvrđeni su i brojni čimbenici koji su na to utjecali. Identifikacija tih čimbenika daje mogućnost izrade precizne strategije i programa za poboljšanje tjelesne aktivnosti. Naglašava se važnost razvoja tjelesne pismenosti od najranije životne dobi djeteta, odnosno razvoja motivacije, tjelesnih sposobnosti i znanja o benefitima tjelesne aktivnosti, sa svrhom da djeca i mladi razviju i usvoje zdrave životne navike koje će prenijeti i u odraslu životnu dob.
Dr. sc. Mirela Šunda, rodom iz Đakova, diplomirala je i doktorirala na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Tema njenog doktorskog rada bila je Utjecaj učenja na daljinu i unaprjeđenja tjelesne pismenosti na promjene stanja fitnesa i tjelesne aktivnosti kod adolescenata. Zaposlena je kao nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture u Gimnaziji u Đakovu te kao vanjski suradnik Kineziološkog fakulteta u Osijeku na kolegiju Kineziološka metodika. Znanstvenu karijeru započela je 2019. godine od kada se intenzivno bavi problematikom tjelesne pismenosti, promjenama stanja fitnesa i razinama tjelesne aktivnosti adolescenata, u svrhu razvoja svijesti o važnosti i dobrobitima tjelesne pismenosti u očuvanju i unaprjeđenju sposobnosti i zdravlja djece i mladih te prevenciji opadanja tjelesne aktivnosti. Dobitnica je nagrade Hrvatskog kineziološkog saveza za najuspješnijeg kineziologa početnika u 2011. godini, nagrade Hrvatskog školskog sportskog saveza za doprinos školskom sportu u 2013. / 2014., priznanja Hrvatskog kineziološkog saveza za uspješan rad u 2018. te nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja najuspješnijim odgojno obrazovnim djelatnicima u 2021. / 2022.
Redovita profesorica @ Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Psihološki aspekti rizičnog online ponašanja: Jesmo li sami sebi najveći neprijatelji?
Mogućnost jednostavne i praktične komunikacije te razmjene informacija temelj su današnjega virtualnog svijeta, ali istovremeno i nerazdvojivi dio stvarnog svijeta. Mnogi su mišljenja kako su podaci o njima samima koji se na mnoge načine prikupljaju nebitni i bezazleni. Međutim, na osnovi prikupljenih osobnih podataka i preferencija te načina ponašanja, netko se može praviti da vas poznaje, može znati kad niste u svome domu, može se čak pokušati predstavljati kao vi prema vašemu nadređenome na poslu, prema teleoperateru ili čak prema službeniku u banci. Rizično ponašanje na internetu može dovesti do krađe identiteta, financijske štete, gubitka ugleda, problema u privatnome životu ili na radnome mjestu. To naravno vrijedi kako za privatne tako i za poslovne korisnike. U izlaganju ćemo upoznati prolaznike o potencijalnim online rizicima s kojima se korisnici najčešće susreću te im kroz primjere iz svakidašnjeg života pokazati koja je uloga psihologa u prevenciji socijalnog inženjeringa.
Dr. sc. Tena Velki radi kao redovita profesorica iz područja razvojne psihologije na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore te predsjednica Društva psihologa Osijek. Doktorirala je 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Primila je brojne nagrade i priznanja za svoj rad (priznanja Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Hrvatskog psihološkog društva, Društveno priznanje „Marulić: Fiat Psychologia“, Nagradu za najbolji objavljeni znanstveni rad). Sudjelovala je na preko 100 međunarodnih znanstveno-stručnih skupova. Objavila je 80-ak znanstvenih radova te 9 knjiga. Nositeljica je Programa osposobljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te poslijediplomskog specijalističkog studija Inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Područjem informacijske sigurnosti i rizičnog ponašanja korisnika aktivno se bavi posljednjih deset godina. Najznačajniji joj je doprinos u izradi mjernog instrumenata Upitnika znanja i rizičnog ponašanja računalnih korisnika (Velki i Šolić, 2014) te sveučilišnih udžbenika Priručnik za informacijsku sigurnost i zaštitu privatnosti (Velki i Šolić, 2018) i Izazovi digitalnog svijeta (Velki i Šolić, 2019).
Raspored
Partneri eventa
